Građani su na Badnjak potrošili dvostruko više nego prošle godine
(FOTO: Pixsell)
Dan uoči ovogodišnjeg Božića potrošeno je 558,5 milijuna kuna, a lani 288,9 milijunaOvogodišnja blagdanska potrošnja u prosincu, procjene su Hrvatske gospodarske komore, dosegnut će 13,5 milijardi kuna, čak milijardu kuna više nego prošle godine, a čime bi ona mogla biti rekordna otkako se prate ti podaci.
Veće božićnice
Predviđa se da će premašiti čak i potrošnju iz pretkrizne 2008. godine. Tomu svjedoče i podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima i njihovim iznosima na Badnjak prošle i ove godine, kao i na lanjsko Silvestrovo, te dan prije, 30. prosinca.
Da skraćeno radno vrijeme većine trgovačkih lanaca nije utjecalo na potrošnju te da bi ovogodišnja blagdanska potrošnja doista mogla biti rekordna potvrđuje fiskalizacija na dan uoči Božića, na Badnjak, 24. prosinca, kada su hrvatski građani samo u jednom danu potrošili više od pola milijarde kuna, točnije - 558 milijuna i 541 tisuću kuna. Toga dana fiskalizirano je, podaci su Porezne uprave, 6,6 milijuna računa. To je dvostruko veća potrošnja na Badnjak nego na taj isti dan prošle godine, a kada su građani u blagajnama trgovina, restoranima i drugdje ostavili 288 milijuna i 913 tisuća kuna. Tada je fiskalizirano 4,1 milijun računa. Nadalje, posljednjeg dana 2017. godine, na Silvestrovo i na završne pripreme za novogodišnji doček, potrošeno je 283 milijuna i 365 tisuća kuna. Znači, samo na ovogodišnji Badnjak potrošili smo gotovo koliko za lanjski 24. prosinca i Silvestrovo zajedno. Nadalje, prema podacima Porezne uprave, samo dan uoči Silvestrova, 30. prosinca 2017. godine, potrošili smo gotovo dvostruko više nego posljednjeg dana te godine - čak 544 milijuna i 822 tisuće kuna, a izdano je gotovo 6,5 milijuna računa, 2,3 milijuna više nego na samo Silvestrovo, što je znak da je kupnja i priprema za najluđu noć posljednjeg dana u godini ipak jenjavala. Očito, kupnja uoči Božića u nas debelo ostavlja u sjeni kupnju i pripreme za doček Nove godine. Potvrđuju to i građani. Đakovčanin Mario Šulina kaže da mnogo više troši za božićne blagdane nego za novogodišnje praznike.
Rekordnoj blagdanskoj potrošnji u 2018. godini pridonosi i činjenica da su od 1. prosinca ove godine povećana godišnja neoporeziva davanja koja idu na prigodne nagrade zaposlenicima - božićnice, uskrsnice, regres i ostale nagrade ili naknade čija se veličina novim promjenama može već smatrati trinaestom plaćom. Tim povećanjem ukupni iznos s dosadašnjih 2500 kuna povećan je na neoporezivih 7500 kuna, a posegnuli su za njim brojni poslodavci. Trostruko povećanje iznosa neoporezivih primitaka očito je bio dodatni vjetar u leđa rastu blagdanske potrošnje za milijardu kuna u odnosu prema lani. Pridonosi tomu i stalni rast doznaka iz inozemstva hrvatskih građana na radu izvan zemlje, bilo da su za blagdane došli kući, sami ili s obitelji, ili za Božić šalju zarađeno svojima u Hrvatskoj. Prema Eurostatu, iznos doznaka iz inozemstva, odnosno "osobnih transfera i kompenzacija zaposlenih" za 2017. godinu bio je čak milijardu i 55,7 milijuna eura, preklani 1.004.200.000, 2015. godine 958.700.000, a godinu prije 869.900.000 eura.
Otrježnjenje
Za prvi dan nakon novogodišnjeg dočeka, 1. siječnja, mnogi kažu da je "dan triježnjenja". Tako je i s potrošnjom, koja toga dana naglo pada u odnosu prema danima uoči i nakon Božića. Prema podacima Porezne uprave, iznos fiskaliziranih računa 1. siječnja 2018. bio je 72,64 milijuna kuna, a što je čak četiri puta manje u odnosu prema potrošnji od dana prije - 31. prosinca 2017.
Početkom prosinca Hrvatska gospodarska komora predvidjela je da će blagdanska potrošnja porasti zbog povećanja neoporezivoga dijela za božićnice i regres, rasterećenja plaća i njihova rasta kroz porezne reforme, koji su djelovali na optimizam građana, pa tako i na potrošnju.
Prema rezultatima prošlogodišnjega istraživanja HGK, najveći broj ispitanika na blagdanske darove je potrošio između 100 i 500 kuna (39 posto), a slijede ih oni koji su izdvojili između 500 i 1000 kuna (31 posto). Najviše ispitanih (gotovo 40 posto) pod bor je ostavilo igračke, kozmetiku (37 posto), obuću i odjeću (36 posto) te delikatesne prehrambene proizvode (25 posto). 
