U Požeško-slavonskoj županiji troši se najmanje na lijekove tek 700 kn po stanovniku
FOTO: 034 portal
U padu je potrošnja antibiotika, što je pohvalan podatak s obzirom na to da je Hrvatska među europskim zemljama s umjereno visokom potrošnjom antibiotika, a isto tako primjetnim stopama rezistencije na mnoge antibiotike
ZAGREB – Na lijekove je u pandemijskoj 2020. godini potrošeno gotovo 8,5 milijardi kuna ili 10 posto više nego u 2019. godini. Procjenjuje se da se u prosjeku na lijekove potrošilo 2.085 kuna po stanovniku. Svaka treća kuna utrošena na lijekove otišla je na liječenje zloćudnih i autoimunih bolesti, na drugom mjestu lijekovi su za živčani sustav, zatim za probavni sustav, a na četvrtom mjestu lijekovi za kardiovaskularne bolesti, pokazalo je novo izvješće HALMED-a o potrošnji lijekova u razdoblju od 2016-2020.
Građani su u prvoj pandemijskoj godini iz vlastitog džepa najviše potrošili na bezreceptne lijekove protiv bolova i protiv povišene temperature, ukupno više od četiri milijuna kuna. Tako je na paracetamol u ljekarnama potrošeno gotovo dva milijuna kuna, oko 1,5 milijun kuna utrošeno je na ibuprofen, a na acetilsalicilnu kiselinu, ili popularni andol, još 820.000 kuna.
Zloćudne bolestiIzrazito financijsko povećanje potrošnje u odnosu na 2019. godinu, za čak 28 posto, zabilježeno je u skupini lijekova za liječenje zloćudnih i autoimunih bolesti koji čine 33 posto ili trećinu ukupne potrošnje lijekova u kunama u 2020. godini. Financijska potrošnja u toj skupini lijekova bilježi veliko povećanje u razdoblju od 2016. do 2020. godine, pri čemu je potrošnja u 2016. godini iznosila 1,2 milijarde kuna, a u 2020. godini 2,8 milijardi kuna, što znači da je rasla za 1,5 milijardu kuna ili za više nego dvostruko u četverogodišnjem razdoblju.
Rast potrošnje lijekova za zloćudne bolesti tumači se povećanom upotrebom novih bioloških i biosličnih lijekova za liječenje neoplazmi i različitih autoimunih i drugih bolesti, koje se sada učinkovitije liječe novim biološkim lijekovima. O kolikom se porastu radi, govori i podatak da su ti lijekovi u 2016. godini imali udio od 21,5 posto u ukupnoj financijskoj potrošnji na lijekove, a u 2020. taj je udio prešao 33 posto. Na godišnjoj razini, troškovi ovih lijekova u prosjeku su rasli za 23 posto, bitno brže od rasta ukupne potrošnje.
U padu je potrošnja antibiotika, što je pohvalan podatak s obzirom na to da je Hrvatska među europskim zemljama s umjereno visokom potrošnjom antibiotika, a isto tako primjetnim stopama rezistencije na mnoge antibiotike. Potrošnja antibotika pada za oko tri posto godišnje, penicilina za čak 13 posto godišnje, a ukupni je financijski porast potrošnje na antibiotike zbog cijena lijekova za oko dva posto godišnje.
Generalno gledano, trendovi u potrošnji lijekova pokazuju da su antihipertenzivi ili lijekovi za visoki tlak na uvjerljivom prvom mjestu po broju popijenih tableta. Tu su titulu nakratko izgubili u 2018. godini, kad su ih prestigli psiholeptici, no u 2019. i 2020. antihipertenzivi opet su se vratili na vodeću poziciju. Po broju popijenih tableta po stanovniku dvostruko su ispred psiholeptika, odnosno lijekova za smirenje, no potrošnja im na sreću raste ispodprosječno.
U porastu je i potrošnja lijekova protiv kolesterola ili masnoće u krvi, za oko 9,5 posto godišnje, a potrošnja u kunama prosječno iznosi oko 153 milijuna kuna godišnje. U stalnom je porastu potrošnja antidijabetika, odnosno lijekova za dijabetes, za oko 4,3 posto godišnje, no na ove se lijekove svake godine potroši oko 420 milijuna kuna.
PGŽ ispodprosječanStanje po županijama varira, pa po potrošnji lijekova u ljekarnama vode Sisačko-moslavačka i Bjelovarsko-bilogorska županija s 1,6 tableta dnevno po stanovniku, Primorsko-goranska županija je ispodprosječna s 1,3 tablete po stanovniku na dan, a najmanje se lijekova, samo tableta po stanovniku dnevno, troši u Požeško-slavonskoj županiji. U financijskom smislu prednjači Bjelovarsko-bilogorska županija gdje se po stanovniku na lijekove u ljekarnama u 2020. godini potrošilo 1.350 kuna, Primorsko-goranska županija na sedmom je mjestu u državi s oko 1.190 kuna, a u dnu Požeško-slavonska sa 700 kuna utrošenih na lijekove po stanovniku.
(Izvor: Novilist.hr)
