Umjesto plaće od 7600 kuna dobit ćemo 1009 eura pa ćemo misliti da smo siromašniji
Umjesto plaće od 7600 Kuna dobit ćemo 1009 eura pa ćemo misliti da smo siromašniji
(FOTO: istockphoto)
Prosječna plaća u Hrvatskoj u svibnju je taman dovoljno narasla da izražena u eurima djeluje manje šokantno. U svibnju je prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila 7, 607 kuna što preračunato u eure iznosi 1,009 eura. Taman je to dovoljno da i u 2023. godini zarađujemo u tisućama, samo će “nešto više od sedam tisuća” sada biti “svega nešto više od tisuću”.
Pola zaposlenih u siječnju će dobiti manje od 843 euraMedijan plaće, onaj iznos od kojeg točno polovica radnika ima veći plaću, a polovica manju plaću u svibnju je iznosio 6,352 kune, odnosno 843 eura što je novi sada troznamenkasti iznos plaće na koji će se hrvatski građani morati naviknuti. Iako je novac prvenstveno ekonomska kategorija, doživljaj novca uvelike je psihološka kategorija i kada sredinom siječnja iduće godine radnici u Hrvatskoj dobiju svoje prve plaće u eurima mogli bi se naći u nemalom šoku.
I nitko ne bi trebao biti iznenađen obuzme li ga trenutačno osjećaj siromaštva budući da će usporedba sa zemljama eurozone biti nedvosmisleno jasna bez preračunavanja.
Ljudi čije plaće danas danas iznose više od 10 tisuća kuna i njihova je plaća u dvoznamenkastim tisućicama u kunama, pasti će na jednoznamenkaste tisućice u eurima, sveučilišni profesori i srednji menadžment osvijestiti će činjenicu da u Hrvatskoj rade za irski minimalac od oko 1 600 eura, a hrvatski radnici na minimalcu da su osam sati dnevno na poslu za iznos socijalne pomoći u Njemačkoj.
Osjećaj siromaštva osjetili svi osim IracaOsjećaj siromaštva i nezadovoljstva neće biti moguće izbjeći, potvrđuju čak i znanstvena istraživanja kojima se u hrvatskoj bavi Zvonimir Galić, izvanredni profesor na Odsijeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Iako ekonomski nećemo osiromašiti već ćemo samo promijeniti valutu u kojoj iskazujemo koliko imamo, koliko zarađujemo, a koliko trošimo, psihološki ćemo iskusiti siromaštvo. Loša vijest je da to ne možemo izbjeći, ali dobra je vijest da će tak osjećaj biti kratkotrajan i da nije racionalan. Jedini koji su ga izbjegli u EU su prema istraživanjima Irci.
– Istraživanje je pokazalo da je netom nakon uvođenja eura najveće zadovoljstvo novom valutom bilo u Irskoj gdje je 73 posto ispitanika bilo zadovoljno nasuprot 55 posto u cijeloj Europskoj uniji. Naknadne provjere pokazale su da se Irska od ostalih zemalja eurozone razlikovala samo po tome što je valuta u toj zemlji jedina bila nominalno snažnija od eura. U trenutku zamjene irska funta vrijedila je 1,28 eura pa su se ljudi, vrlo privremeno, osjetili bogatijima – kaže Galić.
Profesor psihologije tumači kako je ovdje riječ o iluziji novca, fenomenu prema kojem psihološki manji broj doživljavamo kao manju vrijednost.
Dojmu osiromašenja nisu uspjeli uteći ni Nijemci. Njemačka je uvela euro 2002. godine i građani su za dvije njemačke marke dobili jedan euro. Potom su istraživali kako građani doživljavaju novu valutu tako što su proveli anketu o ponudi za posao koji je uključivao putovanje u drugi grad, a plaću su izrazili u njemačkim markama i eurima preračunato prema fiksnom tečaju konverzije.
Građani su u većem broju bili skloni prihvatiti plaću iskazanu u njemačkoj marci smatrajući je poštenijom nego onu u iskazanu u euru samo zato što je broj u markama bio veći iako je vrijednost bila jednaka.
Treba ulagati u financijsku pismenostNezadovoljstvo će nas prožeti i zbog toga što će usporedba građana Hrvatske s ostatkom EU u visinama plaća i razinama cijena proizvoda i usluga biti izravna i jasna dok smo do sada morali preračunavati.
– Psihološka je zakonitost da kad procjenjujemo koliko nam je dobro, koliko smo sretni, mi se uspoređujemo s drugima. Osobnu dobrobit procjenjujemo uspoređujući se sa susjedima, prijateljima, ljudima s kojima smo se školovali. Slično vrijedi i za zemlje. Prije ulaska u EU uspoređivali smo se s ostalim kandidatkinjama i bili smo uvijek najbolji ili pri vrhu.
Nakon ulaska u EU promijenili smo skupinu za usporedbu i sad smo najlošiji u razredu najboljih. Premda nam je u apsolutnom smislu vjerojatno bolje, ova relativna usporedba izvor je nezadovoljstva, a osobito će biti snažna nakon uvođenja eura jer će nas „bosti u oči“ – tumači Galić.
S druge strane hrvatski građani već dugo žive s eurom koristeći ga kao svoju drugu valutu za izražavanje cijena nekretnina, automobila, najma stanova ili iznosa kredita pa se uvođenjem eura u platni sustav eurizacija ekonomije na neki način dovršava širenjem na sve proizvode i usluge iako formalno počinje.
– Psihološki će nam činjenica da smo visokoeurizirana ekonomija pomoći jer će razmjeri „iznenađenja“ biti ipak nešto manji, a nadam se i da će značajnim dijelom neracionalni izvor nezadovoljstva trajati nešto kraće – kaže Galić te naglašava kako bi kod uvođenja eura odgovorni trebali voditi računa o psihološkim učincima promjene valute te o tome otvoriti raspravu.
– Dobar učinak te rasprave mogla bi biti veća financijska pismenost te racionalniji pristup novcu i trošenju, a to je osobito važno kad ga, barem većina nas ima malo – zaključuje Galić.
(Izvor: euro.dnevno.hr)
