Poljoprivrednici upozoravaju: Stoka će ostati gladna, ne dajte izvoznicima da izvezu sve žitarice
FOTO: Unsplash
Cijena kukuruza u EU je od lanjskog svibnja narasla sa 165,64 na 241,55 eura, a u RH sa 143,06 na 196,54 eura/t
Dramatičan rast cijena žitarica i stočne hrane na svjetskom tržištu, ali i u Hrvatskoj, ugrožava stočarsku proizvodnju i plasman mesa i drugih proizvoda, a istodobno je nastavljen pritisak uvoznog mesa, mlijeka i mesnih prerađevina po izuzetno niskim dampinškim cijenama, upozorili su jučer iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).
Prema podacima tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), zbog klimatskih promjena, poglavito suše, sve većih oscilacija prinosa u Brazilu i Argentini, smanjenja globalnih zaliha te enormne potražnje Kine koja mijenja prehrambene navike, cijena pšenice na razini EU u svibnju prošle godine iznosila je 187,64 eura za tonu, a ove godine u istom mjesecu 222,06 eura. U Hrvatskoj je u tom razdoblju cijena skočila sa 163,99 na 199,29 eura. Cijena kukuruza u EU narasla je sa 165,64 na 241,55 eura, a u RH sa 143,06 na 196,54 eura za tonu. Cijene u godini rasle 70% – Istodobno, veleprodajne cijene svinjskih polovica pale su u godinu dana za 19,17% (s 19,77 na 15,98 kn/kg), a telećih polovica za gotovo 6% (sa 42,70 na 40,18 kn/kg) – upozoravaju iz HPK te pozivaju Vladu i Ministarstvo poljoprivrede na hitnu intervenciju – odabir znanstvene institucije koja će na temelju relevantnih podataka izračunati trenutačnu štetu po pojedinim sektorima, koju će im nadoknaditi resorno ministarstvo – te rješenje na koji će se način sačuvati domaći stočni fond. – U Hrvatskoj neće biti dovoljno hrane za stoku, s obzirom na to da sve žitarice odlaze u izvoz. Treba ih zadržati – zaključak je s jučerašnjeg sastanka predstavnika sektorskih odbora HPK koji trenutačno trpe velike gubitke. – S obzirom na sušu i cijenu žitarica koja je u godinu dana porasla za vrtoglavih 70%, troškovi proizvodnje tovne junadi čak 30% su veći od cijene po kojoj ih domaći tovljači trenutačno prodaju – kazao je stočar Zvonimir Širjan. Da je takva situacija neodrživa, potvrđuju i mljekar Igor Rešetar i svinjogojac Stjepan Kušec.
Alarmantno je da Hrvatska svakodnevno izvozi svoju sirovinu u Italiju, Španjolsku i druge zemlje i iz njih onda uvozi butove za dalmatinski pršut. A domaće svinje nitko neće, iako s vlastitom proizvodnjom nismo dostatni ni 50%. Prerađivačima, klaoničarima i trgovcima više paše kad se negdje u EU, u hamburškoj luci ili drugdje, nađe jeftino meso koje bi gotovo trebalo neškodljivo ukloniti pa mu kemijom poboljšavaju okus i stavljaju ga na naše police – upozorava Kušec. Nitko neće domaće svinje Stoga HPK među jučer izglasanim dugoročnim mjerama predlaže osiguranje profitabilnosti poljoprivrednika, usmjeravanje mjera ruralnog razvoja prema preradi primarnih proizvođača, veću fleksibilnost vezanu za klanje i prodaju na gospodarstvima, postavljanje solara na farmama, jasno i vidljivo označavanje i dostupnost domaćeg proizvoda u trgovinama te osiguranje robotizacije i informatizacije farmi novcem iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
– Nigdje u NPOO-u nema govora o poljoprivredi ili je zastupljena vrlo malo, a robotizacija i informatizacija farmi, koje su ključne za opstojnost sektora, uopće se ne spominju – kazao je čelnik HPK Mladen Jakopović, upozorivši kako će, u slučaju da se ne osiguraju navedene mjere, domaća proizvodnja biti neozbiljna – a kao rezultat toga i država.
(Izvor: večernji.hr)
