Običaji Velikog tjedna u Požeštini
Ilustracija: Kristov grob autora Ive Čakalića iz Doljanovaca
(FOTO: GMP/Ivo Čakalić)
Veliki tjedan nekada je u Požeštini prolazio u pripremama za Uskrs. U selima su se pospremale i krečile kuće, a zadnja tri dana bila su ispunjena molitvom, potpunim postom i odlaskom u crkvu. Sveto trodnevno razdoblje bilo je ispunjeno tišinom od Velikog četvrtka “zavezivanjem” zvona do njihovim ponovnim “odvezivanjem” na Veliku subotu.
Umjesto njih koristile su se čegrtaljke ili klapače za pozivanje na molitvu i odlazak u crkvu. Taj običaj se do danas uspio sačuvati u selima kod Pleternice u Buku, Resniku i Svilni. Tamo dječji klapači prave buku s ovim napravama za plašenje ptica prolazeći selom. Na Veliki petak seljaci iz okolnih sela pa i onih daljih dolazili su u Požegu na pobožnost križnog puta na požešku Kalvariju. 
Pješačeći po mraku uz molitvu i gladni od posta, stizali su ujutro u Požegu gdje su posjećivali Isusov grob u crkvama, a kojeg su žene nekada darivale gušćjim, pačjim, kokošjim jajima ili novcima. U nekim mjestima uz posebno ukrašeni Isusov grob nekada su stražu držali vatrogsci u uniformama, dok 1918. godine Glasnik županije požeške bilježi da su u požeškim crkvama stražu držali vojnici. Seoske žene su odlazile u crkvu u najžalobnijem ruhu, čak su i divojke zavijale glavu crnom maramom, što je inače bilo tradicijsko pravilo udanih žena ili snaša.
Još i danas, u 21. stoljeću, ako ste malo bolje promotrili prijašnjih godina, na Veliki petak u crkvi ili na Kalvariji, možete primijetiti žene obučene za tu prigodu u sasvim crnoj odjeći. U selima gdje je svećnik dolazio na Veliku subotu posvećivati hranu kuhala se šunka i kobasica, te pekli kolači. Pred Uskrs ukrašavala su se i jaja. U požeškom kraju kuhana jaja su farbale ili šarale voskom žene.
Od ukrašavanja bojanog, kuhanog jaja voskom u biljnim i geometrijskim motivima, opletanjem ispražnjenog jajeta šarenom vunicom u obliku četverokuta do današnjih dana preživjelo je bojanje jaja u lupinama luka s otiscima cvijeća i lišća. Farbano ili šarano jaje, osim ponekog novog odjevnog predmeta, zajedno s uskrsnim pecivom - peretkom nekada je bio jedini uskrsni dar djeci.-Dubravka Matoković, prof. viša kustosica
(Izvor: Gradski muzej Požega)
