Ni marve, ni naroda!??
21.4.2018. | 09:22
Franjo Memedović
Pregleda: 6899
Vašar u Pleternici
(FOTO: Franjo Memedović)
Svake prve i treće srijede u mjesecu u Pleternici se održava stočni sajam, ili kako ga graničarski i paurski svit zove, vašar. Ako ste u prilici u tim danima doći u Pleternicu ili ste njen stanovnik, dobro je navratiti i vidjeti kako se doslovno pleternički stočni vašar ,,održava", bolje reći odupire i otima propadanju i nestajanju u današnjem vremenu i okolnostima. Ponuda domaćih životinja i stočne hrane na vašaru je vrlo skromna, a i onih koji su za neku kupnju zainteresirani, vrlo malo ima. Kako će i marve biti, kad naroda nema.
Dugogodišnje propadanje poljoprivredne proizvodnje uzrokovano lošim gospodarskim politikama i velikim uvozom svježeg i prerađenoga mesa te ostalih poljoprivrednih proizvoda , ponekad i upitne kvalitete, i nikakva zaštićenost i organizacija domaće poljoprivredne i stočarske proizvodnje, doslovno su upropastili stočni fond u Hrvatskoj. Sve je to smanjilo interes za bavljenjem ratarskom i stočarskom proizvodnjom, ispraznilo slavonske štale, štagljevi, svinjce i torove zbog čega sva stočna sajmišta , pa i pleterničko , djeluju otužno, nostalgično i pomalo depresivno.
Vrlo je teško za očekivati da Pleternički vašar ponovno bude ono što je u prošlosti bio i značio. A bila je Pleternica nekada veliki centar stočnog sajmovanja u ovom dijelu Slavonije. Velike je koristi cijeli ovaj kraj od tih vašarskih srijeda imao . Pleternica je u te dane vrvjela od mnoštva onih koji su na vašar došli kupovati i prodavati , a lokalni trgovci, ugostitelji i ostale zanatlije u te dane zadovoljno su trljali ruke i zbrajali utrške, a i za veterinare je bilo puno više posla. Vašar su zadovoljno napuštali i oni koji su nešto prodali , kao i oni koji su dobru kupnju obavili, i svi su govorili kako su dobro na vašaru prošli.
Danas na vašaru potpuno druga slika. ni ponude, a niti potražnje. Ne daj Bože da kome zatreba pečenica za bilo koju prigodu, pa i za karmine, tri sela moraš obići da bih je pronašao. . Po prasice za tovljenje, one za jesenske svinjokolje, do druge županije moraš potegnuti, a domaćeg mlijeka u komšiluku , litru dvije, nećeš moći naći, jer strina Manda više krava nema. A i što će ti svježe pomuzeno mlijeko, kada ni domaćih žganaca nema, jer ni kukuruza petoredca i šestoredca, nema. Sira, kajmaka, mlijeka u tetrapaku i tako možeš kupiti u nekom trgovačkom centru. Od čijih krava i kakve kvalitete, ne zna se , jer na njima piše,, Zemlja porijekla EU". Kažu neisplati se stoku kod nas uzgajati, i u tu neisplativost, bilo koje proizvodnje, dobrano nas uvjeriše upravo oni koji na našem tržištu i te kako dobro prodaju svoju robu koju se nama ne isplati proizvoditi? Ti naši trgovinski partneri pogotovo iz Austrije i Slovenije i njihovi seljaci i dan danas dobro žive na svojim mini farmama od dvadesetak krava i s pet krmača. Nisu daleko, pa bi možda bilo dobro otići do njih i priupitati ih, kako oni to rade i kako u tome uspijevaju i tko iza njih stoji, a možda bi nešto od njih mogli i naučiti, pogotovo političari koji sve ,,znaju" i koji o svemu odlučuju. Možda su malo bolje organizirani, a vjerojatno i sredstva subvencija i poticaja koriste na drugačije načine, namjenski.
A što će u buduće sa Pleterničkim vašarom biti? Neka ga , neka se i dalje svake druge srijede ,,održava", a i one, kako ih naši stari zvaše ,,Godišnje pleternički vašare" treba obnoviti i revitalizirati. Ipak je ovo neko drugo vrijeme u kojem i ovakvi vašari mogu nešto biti i nešto značiti. Grad Pleternica i TZ Grada Pleternice trebaju osmisliti projekt u kojem će Pleternički vašar na određeni način postati turistička atrakcija u ovom dijelu Slavonije, sa sadržajima prilagođenima današnjem načinu i stilu života, u kojima će i dalje u prvom planu biti, sajmovanje, trgovanje, okupljanje, pa i zabava,. Ovakvih sajmova i vašara već u Hrvatskoj ima , kao što je onaj u Benkovcu. Kao i nekada , tako i u današnje vrijeme, od vašara bi u Pleternici i okolici opet mogli imati mnogi velike koristi, osim veterinara. Do tada, i to odmah, pleterničke gradske vlasti trebale bi razmisliti o smanjenju, a možda i ukidanju placarine ,,malte" , a i vagarine, jer puno bi to značilo onima koji još uvijek, i u današnjem vremenu, na vašar imaju što dotjerati i dovesti.
