EKOSUSTAVI PRED KOLAPSOM: Hoćemo li ostati bez pšenice i kukuruza?

8.5.2024. | 11:22 | Z.R.
IZVOR: glas-slavonije.hr
Pregleda: 6192

Članovi uprava trebali bi ubrzati provedbu svojih akcijskih planova kako bi zaštitili proizvodnju sirovina ključnih za globalno stanovništvo i gospodarstvo s obzirom na to da su rizici od toplinskog stresa i suše u porastu diljem svijeta.

Navodi se to između ostaloga u nedavno objavljenom PwC-ovu izvješću pod nazivom "Klimatski rizici za devet ključnih sirovina: Zaštita ljudi i prosperiteta".

Izvješće, u kojem je analizirano devet sirovina, od najvažnijih minerala (bakar, kobalt, litij), ključnih usjeva (pšenica, riža, kukuruz) do esencijalnih metala (cink, željezo, aluminij), otkriva da, iako će se smanjenjem emisija smanjiti i rizici od vrućine i suše, ključne sirovine i dalje će biti izložene znatnom stresu, čak i prema PwC-ovu scenariju s niskim emisijama.


Prema analizi, čak i ako se globalna emisija ugljika u kratkom roku smanji (scenarij s niskim emisijama), 87 % svjetske proizvodnje riže, više od 70 % proizvodnje kobalta i litija te oko 60 % svjetske proizvodnje boksita i željeza bit će izloženo riziku do 2050. godine


Emisije ugljika

“Čak i ako se globalne emisije ugljika u kratkom roku smanje, klimatski poremećaji ozbiljna su i sve veća prijetnja svjetskoj sposobnosti proizvodnje osnovnih sirovina, uključujući hranu, ali i materijale koji su sami po sebi ključni za tranziciju na neto nultu stopu emisija. Iako predsjednici uprava poduzimaju mjere s ciljem smanjenja emisija i prilagodbe klimatskim promjenama, potrebno je učiniti više. Poduzeća moraju razumjeti svoje povezane segmente i svoj utjecaj, a zatim surađivati s vladama i zajednicama na transformaciji svojih obrazaca potrošnje i proizvodnje. To je ključno ne samo za kontinuirani uspjeh pojedinačnih poduzeća nego i za cjelokupno zdravlje i prosperitet globalnog stanovništva", kaže Emma Cox, globalna voditeljica aktivnosti povezanih s klimatskim pitanjima iz PwC-a UK.

Mislav Slade-Šilović, voditelj usluga poslovnog savjetovanja za sektor energetike u jugoistočnoj Europi, dodao je: "Tijekom proteklih 12 mjeseci vidimo jasan trend rasta aktivnosti elektroprivreda u analizama i procjenama utjecaja klimatskih rizika na njihovo poslovanje u dugom roku kao i na odluke o investicijama u infrastrukturu i proizvodni portfelj. Uz rizike koje nosi energetska tranzicija, izazove u domeni kvalificirane radne snage, klimatski rizici predstavljaju najveće izazove za menadžment elektroenergetskih kompanija."

Do 2050. godine, čak i ako svijet drastično smanji svoje emisije ugljika, više od 70 % proizvodnje kobalta i litija moglo bi biti izloženo znatnom, visokom ili ekstremnom riziku od suše, dok je danas to gotovo jednako nuli. Manje od 10 % proizvodnje bakra danas je izloženo znatnom ili većem riziku od suše, koji bi porastao na više od polovine prema scenariju s niskim emisijama do 2050. godine, odnosno na više od 70 % prema scenariju s visokim emisijama. Kobalt, bakar i litij neizostavni su u elektronici i tehnologijama čiste energije.

Sve tri vrste usjeva (pšenica, riža, kukuruz) suočavaju se s rastućim rizicima od toplinskog stresa i suše. Promatrane zajedno, ove tri kulture čine 42 % kalorija koje ljudi unesu prehranom. Najrasprostranjenijem i najozbiljnijem riziku izložena je riža, pri čemu će 90 % riže biti izloženo znatnom ili većem riziku od toplinskog stresa do 2050. godine prema scenariju s visokim emisijama. Trenutačno se više od 75 % riže uzgaja u uvjetima znatnog ili većeg rizika od vrućine, što pokazuje da nije važna samo razina rizika već i koliko su se dobro proizvođači spremni prilagoditi. Osim toga rizik od suše naglo se povećava i za ostale ključne usjeve. Trenutačno je oko 1 % kukuruza i pšenice izloženo znatnom riziku od suše, koji će porasti na više od 30 %, odnosno 50 % prema scenariju s visokim emisijama do 2050. godine.

Esencijalni metali

PwC-ovo istraživanje otkriva da su najvažniji metali izloženi sve većem riziku. Konkretno, više od 60 % svjetske proizvodnje boksita i željeza moglo bi se suočiti sa znatnim ili većim rizikom od toplinskog stresa do 2050. godine, čak i prema scenariju s niskim emisijama (u odnosu prema trenutačnih 30 - 50 %). U scenariju s visokim emisijama 40 % svjetske proizvodnje cinka moglo bi se suočiti sa znatnim ili većim rizikom od suše do 2050. godine (danas je rizik od suše jednak nuli). Aluminij (iz boksita), željezo i cink naširoko se koriste u industrijskoj proizvodnji, transportu i infrastrukturi.

Proizvodnja svih devet najvažnijih sirovina također je koncentrirana u ograničenom broju zemalja, od kojih se mnoge suočavaju sa sve većim klimatskim rizicima. Najmanje 40 %, a čak i do 85 % globalne opskrbe svakim pojedinim resursom potječe iz posebne skupine od najviše tri zemlje.

izvor: Zdenka Rupčić za Glas Slavonije



Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.

ANKETA
Jeste li zadovoljni rezultatima Izbora?
Kliknite na opciju za koju želite glasati.
Oglašavajte se na 034 portalu jer:
više od 300.000 korisnika mjesečno
više od 2 milijuna otvaranja stranica svakog mjeseca
Pročitaj više

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAPRAVILA PRIVATNOSTI