EKOSUSTAVI PRED KOLAPSOM: Hoćemo li ostati bez pšenice i kukuruza?
Pšenica
(FOTO: Gojko Mitić/ Glas Slavonije)
Članovi uprava trebali bi ubrzati provedbu svojih akcijskih planova kako bi zaštitili proizvodnju sirovina ključnih za globalno stanovništvo i gospodarstvo s obzirom na to da su rizici od toplinskog stresa i suše u porastu diljem svijeta.
Navodi se to između ostaloga u nedavno objavljenom PwC-ovu izvješću pod nazivom "Klimatski rizici za devet ključnih sirovina: Zaštita ljudi i prosperiteta".
Izvješće, u kojem je analizirano devet sirovina, od najvažnijih minerala (bakar, kobalt, litij), ključnih usjeva (pšenica, riža, kukuruz) do esencijalnih metala (cink, željezo, aluminij), otkriva da, iako će se smanjenjem emisija smanjiti i rizici od vrućine i suše, ključne sirovine i dalje će biti izložene znatnom stresu, čak i prema PwC-ovu scenariju s niskim emisijama.
Prema analizi, čak i ako se globalna emisija ugljika u kratkom roku smanji (scenarij s niskim emisijama), 87 % svjetske proizvodnje riže, više od 70 % proizvodnje kobalta i litija te oko 60 % svjetske proizvodnje boksita i željeza bit će izloženo riziku do 2050. godine
Emisije ugljika
“Čak i ako se globalne emisije ugljika u kratkom roku smanje, klimatski poremećaji ozbiljna su i sve veća prijetnja svjetskoj sposobnosti proizvodnje osnovnih sirovina, uključujući hranu, ali i materijale koji su sami po sebi ključni za tranziciju na neto nultu stopu emisija. Iako predsjednici uprava poduzimaju mjere s ciljem smanjenja emisija i prilagodbe klimatskim promjenama, potrebno je učiniti više. Poduzeća moraju razumjeti svoje povezane segmente i svoj utjecaj, a zatim surađivati s vladama i zajednicama na transformaciji svojih obrazaca potrošnje i proizvodnje. To je ključno ne samo za kontinuirani uspjeh pojedinačnih poduzeća nego i za cjelokupno zdravlje i prosperitet globalnog stanovništva", kaže Emma Cox, globalna voditeljica aktivnosti povezanih s klimatskim pitanjima iz PwC-a UK.
Mislav Slade-Šilović, voditelj usluga poslovnog savjetovanja za sektor energetike u jugoistočnoj Europi, dodao je: "Tijekom proteklih 12 mjeseci vidimo jasan trend rasta aktivnosti elektroprivreda u analizama i procjenama utjecaja klimatskih rizika na njihovo poslovanje u dugom roku kao i na odluke o investicijama u infrastrukturu i proizvodni portfelj. Uz rizike koje nosi energetska tranzicija, izazove u domeni kvalificirane radne snage, klimatski rizici predstavljaju najveće izazove za menadžment elektroenergetskih kompanija."
Do 2050. godine, čak i ako svijet drastično smanji svoje emisije ugljika, više od 70 % proizvodnje kobalta i litija moglo bi biti izloženo znatnom, visokom ili ekstremnom riziku od suše, dok je danas to gotovo jednako nuli. Manje od 10 % proizvodnje bakra danas je izloženo znatnom ili većem riziku od suše, koji bi porastao na više od polovine prema scenariju s niskim emisijama do 2050. godine, odnosno na više od 70 % prema scenariju s visokim emisijama. Kobalt, bakar i litij neizostavni su u elektronici i tehnologijama čiste energije.
Sve tri vrste usjeva (pšenica, riža, kukuruz) suočavaju se s rastućim rizicima od toplinskog stresa i suše. Promatrane zajedno, ove tri kulture čine 42 % kalorija koje ljudi unesu prehranom. Najrasprostranjenijem i najozbiljnijem riziku izložena je riža, pri čemu će 90 % riže biti izloženo znatnom ili većem riziku od toplinskog stresa do 2050. godine prema scenariju s visokim emisijama. Trenutačno se više od 75 % riže uzgaja u uvjetima znatnog ili većeg rizika od vrućine, što pokazuje da nije važna samo razina rizika već i koliko su se dobro proizvođači spremni prilagoditi. Osim toga rizik od suše naglo se povećava i za ostale ključne usjeve. Trenutačno je oko 1 % kukuruza i pšenice izloženo znatnom riziku od suše, koji će porasti na više od 30 %, odnosno 50 % prema scenariju s visokim emisijama do 2050. godine.
Esencijalni metali
PwC-ovo istraživanje otkriva da su najvažniji metali izloženi sve većem riziku. Konkretno, više od 60 % svjetske proizvodnje boksita i željeza moglo bi se suočiti sa znatnim ili većim rizikom od toplinskog stresa do 2050. godine, čak i prema scenariju s niskim emisijama (u odnosu prema trenutačnih 30 - 50 %). U scenariju s visokim emisijama 40 % svjetske proizvodnje cinka moglo bi se suočiti sa znatnim ili većim rizikom od suše do 2050. godine (danas je rizik od suše jednak nuli). Aluminij (iz boksita), željezo i cink naširoko se koriste u industrijskoj proizvodnji, transportu i infrastrukturi.
Proizvodnja svih devet najvažnijih sirovina također je koncentrirana u ograničenom broju zemalja, od kojih se mnoge suočavaju sa sve većim klimatskim rizicima. Najmanje 40 %, a čak i do 85 % globalne opskrbe svakim pojedinim resursom potječe iz posebne skupine od najviše tri zemlje.
izvor: Zdenka Rupčić za Glas Slavonije
