Akiko je u Slavoniju došla turistički prije 20 godina, danas je ponosna Slavonka iz Latinovca

Akiko u školi
(FOTO: 034 Portal)

7.5.2019. | 11:17 | Večernji list
IZVOR: večernji.hr
Pregleda: 6414

Prošla su već gotovo dva desetljeća otkako je Akiko Nishmito Damjanović – tada 24-godišnjakinja – iz japanskog predgrađa od 30.000 stanovnika doselila u Latinovac, maleno selo u Požeštini u kojem je šezdesetak duša, a koje se nalazi u sastavu nerazvijene općine Čaglin. To je selo podjednako udaljeno od Požege s jedne i Slavonskog Broda s druge strane, 35 kilometara.

Kad sam došla nije bilo ni wc-a

Razlog njezina dolaska bio je turistički, a ostanka – ljubav. Slavonskom je nevjestom postala udajom za poljoprivrednika Dragu Damjanovića.


– Najprije sam se šokirala kada sam vidjela da po dvorištu hodaju kokoši jer su kod nas životinje u zoološkom vrtu. Tamo sam jedino i vidjela kokoši prije dolaska ovamo. Moj je tata imao obrt, mati je domaćica, u Japanu selo nije kao ovdje. Kada sam došla u Latinovac, nije bilo ni asfalta. U kući nismo imali WC. A nisam mogla ni zamisliti da imaš 30 dana godišnjeg. Ali sad sam se navikla – prisjeća se Akiko.


– Imali smo poljski zahod pa joj je jedan Zagorac pisao da dođe k njemu, da je visok 158 centimetara i da ima kupaonicu i WC – kaže Drago čiji su izbor supruge seljani komentirali: “Blago tebi, Japanke samo šute i rade”.

– Ali to nije tako – uvjerava smijući se. Akiko i Drago roditelji su Dane (12) i četiri godine mlađeg Daria, učenika OŠ u Čaglinu u kojoj njihova majka predaje engleski jezik. Taj je posao, kaže, radila i tri godine u Japanu, nakon što je završila studij.

– Razlika između hrvatskog i japanskog školskog sustava je što u Japanu djeca nose uniforme, dulje borave u školi, imaju ručak, a ne užinu. U Hrvatskoj se neke stvari više traže, poput kemije i fizike koje ja nisam imala. No možda je najveća razlika u tome što učenici u Japanu sami čiste školu, tamo ne postoje čistačice. Djeca su zadužena za sve prostorije, pa i za WC. Tako stječu radne navike – govori Akiko. Ipak, i čaglinska škola ima svoju posebnost, a to je učenje japanskog jezika kao izvannastvanu aktivnost, za što je zadužena Akiko.

– Japanskom poučavam djecu od 5. do 8. razreda, trenutačno ih je u dvije grupe jedanaestero – objašnjava.

Nedavno su čaglinski učenici bili prvi na 18. natjecanju u govorništvu japanskoga jezika održanom u Zagrebu. Sa svojom djecom Akiko kod kuće govori japanski, naučila je tom jeziku i njih i generacije đaka, no ne i svoga Dragu koji, jer se boji aviona, sa ženom i djecom nikada nije išao u Japan, a bogme se svih ovih godina nikako nije naviknuo ni na sushi što ga Akiko povremeno pripremi pa kaže da ga “može pojesti, ali i ne mora”.

“Dobro je tu”

– Teško je ovdje naći pravu ribu, uglavnom je samo riječna – kaže Akiko, pohvalivši se da je naučila spravljati ovdašnje specijalitete pa za proslave redovito ispeče slavonske kolače, uživa u sarmi, pravi pekmeze i zimnicu, kiseli kupus...

–Uh, za kirvaj se jako puno priprema. Naučile su me tome bake iz sela. Kad budem starija, naučit ću i ručni rad. Sad nemam vremena – govori.

Drago pak priča da u svinjac, osim njega, neće nitko, a Akiko to spremno potvrđuje. Nakon dva desetljeća u Slavoniji ništa joj više nije čudno. Priča nam da zna neke slavonske pjesme, da njezina djeca plešu u folkloru, da tu ima prave prijatelje.

– Dugo sam tu, navikla sam se. Ljudi su ovdje opušteniji nego u Japanu. U Požegu je nedavno došlo dvoje Japanaca, studenata. U Latinovcu imamo volonterski ekocentar u koji dolaze mladi iz cijele Europe. Mislim da je to jako dobro, da u selu vidimo nekoga, da netko hoda. A jedan se Portugalac koji je bio u centru tu zaljubio pa je i on ostao u Latinovcu. U selo nam dolazi i pokretna trgovina, imamo autobus, vlak... Odavde ljudi dosta odlaze u šoping u BIH. Kad su moji roditelji prvi put došli u Latinovac, rekli su: “Dobro je tu. Mislili smo da je gore” – kroz smijeh završava slavonska nevjesta Akiko.



Marina Borovac za Večernji list


VIŠE NA TEMU:
LATINOVAC
ŽIVOT

Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.

ANKETA
Koje je vaše mišljenje o euru godinu dana nakon uvođenja?
Kliknite na opciju za koju želite glasati.
Oglašavajte se na 034 portalu jer:
više od 300.000 korisnika mjesečno
više od 2 milijuna otvaranja stranica svakog mjeseca
Pročitaj više

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAPRAVILA PRIVATNOSTI