Vlašić Iljkić: Vladajući ne smatraju važnim raspravljati o statusu osoba s invaliditetom u našem društvu

Arhivska fotografija
(FOTO: Privatna kolekcija)

2.12.2023. | 10:31 | Priopćenje
Pregleda: 1511

Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se 3. prosinca, kako bi se pozvalo na isticanje prava na jednakost u ostvarivanju ljudskih prava i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvu. Prije samo dva dana smo imali prvo čitanje Zakona o inkluzivnom dodatku gdje smo navodili prijedloge Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom, koji nisu uvaženi prilikom izrade zakonskog prijedloga.

Mi još uvijek u Saboru nismo raspravili Izvješće pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2021. i 2022. godinu, a nalazimo se na koncu 2023. godine. Moramo naglasiti da je ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom mjesto kome se tisuće osoba s invaliditetom i članovi njihovih obitelji obraćaju sa životnim problemima. Očito vladajući ne smatraju dovoljno važnim raspravljati o statusu osoba s invaliditetom u hrvatskom društvu.

Osim što se zakoni za osobe s invaliditetom ne donose u širokom konsenzusu sa svim korisničkim skupinama, Zakon o inkluzivnom dodatku propisuje različite uvjete za ostvarenje prava, u kome je za neke propisan imovinski cenzus, a za druge nije, što su duboko diskriminatorne odluke.


Pogoršanje opće ekonomske situacije, svakodnevna poskupljenja svih proizvoda dovodi do daljnjeg porasta siromaštva koje posebno teško pogađa osobe s invaliditetom i njihove obitelji, zbog dodatnih troškova koji proizlaze iz invaliditeta. Stoga je nedopustivo da će neki inkluzivni dodatak primiti u veljači 2024. godine, a neki sa odmakom od godine dana.


U Hrvatskoj živi 657.791 osoba s invaliditetom i nemaju jednak pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu, pristupačnom stanovanju, socijalnim uslugama, u velikoj mjeri su socijalno isključeni iz zajednice u kojoj žive. Sustav ovisi o podršci civilnog sektora, koji je nejednako zastupljen u svim krajevima RH. Počevši od najranije dobi i nedostupne rane intervencije, pa pohađanja vrtića za djecu sa teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom su u nejednakom položaju od svog djetinjstva, što ih prati tijekom školovanja i ravnopravnog života u zajednici, zaposlenja i dostupnosti sadržajima u lokalnoj zajednici.

Od ukupnog broja osoba s invaliditetom, 41 % je u radno aktivnoj dobi, a gotovo 48 % je u dobi iznad 65 godina. Potrebno je omogućiti zaposlenim osobama s invaliditetom rad na pola radnog vremena, a plaću za puno radno vrijeme, što bi uvelike doprinijelo ravnopravnosti osoba s invaliditetom na tržištu rada. Nositelj zaposlenja osoba s invaliditetom je privatni sektor, uvelike više nego državni, a svi imaju zakonsku obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, koju ne poštuju nego radije plaćaju penalizaciju za nezapošljavanje osoba s invaliditetom. Obveznici kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom su svi poslodavci u Republici Hrvatskoj koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Kvota iznosi 3 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih i utvrđuje se mjesečno sa stanjem na zadnji dan u mjesecu.

Osobe s invaliditetom redovito se pritužuju da su diskriminirane tijekom provođenja natječajnih postupaka u državnim i javnim službama, da su natječaji netransparentni i nema mogućnosti adekvatne kontrole. Prema podacima iz lipnja 2023. godine 16 280 je zaposlenih osoba s invaliditetom upisanih u Očevidnik.

U Vladi, ministarstvima i državnim upravnim organizacijama zaposleno je ukupno 738 osoba s invaliditetom, od 59 478 tisuća ukupno zaposlenih, odnosno svega 1 posto. Kako proizlazi iz odgovora premijera Andreja Plenkovića, na zastupničko pitanje koje sam uputila, interes za radom u državnoj službi je sve manji i manji je broj prijava na javne natječaje, pa proporcionalno tome je manji broj prijava osoba s invaliditetom, a kojom konstatacijom se ne bi složili i u suprotnosti je sa pritužbama upućenih Uredu pravobranitelja.

Primjerice, u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike je zaposleno svega 8 osoba s invaliditetom od 456 ukupno zaposlenih, odnosno 1 posto, u Vladi 8 od 371, dok u Uredu za demografiju i mlade nije niti jedna zaposlena osoba s invaliditetom, što su poražavajući podaci.

Potrebno je razvijati politiku zapošljavanja osoba s invaliditetom, olakšati prilagodbu radnog mjesta i potaknuti okruženje u kojem će se dodatno vrednovati poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom.

Nažalost, djeca sa teškoćama u razvoju kada i završe svoje obrazovanje, ne mogu pronaći zaposlenje i ostanu socijalno izolirani u okviru svoje obitelji, bez mogućnosti ostvarenja svog punog potencijala.


Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.

ANKETA
Koje je vaše mišljenje o euru godinu dana nakon uvođenja?
Kliknite na opciju za koju želite glasati.
Oglašavajte se na 034 portalu jer:
više od 300.000 korisnika mjesečno
više od 2 milijuna otvaranja stranica svakog mjeseca
Pročitaj više

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAPRAVILA PRIVATNOSTI