Vlašić-Iljkić: Pravedna raspodjela poljoprivrednog zemljišta-mit ili stvarnost?
15.5.2022. | 15:18
K.Š.
Pregleda: 2759
FOTO: Ustupljena fotografija
Saborska zastupnica te članica Odbora za poljoprivredu u Hrvatskom saboru, Martina Vlašić-Iljkić poslala je priopćenje koje prenosimo u cijelosti:
Ovaj tjedan su usvojene izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu i to treći put od donesenog novog Zakona u 2018. godini. Poražavajuća je to činjenica za Ministarstvo poljoprivrede, koje je tada tvrdilo da zna što radi i kako će staviti u funkciju što veće površine poljoprivrednog zemljišta te delegirao poslove jedinicama lokalne samouprave poslove zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta; a sada već imamo treće izmjene postojećeg propisa.
Slušajući komentare struke, onih koji provode natječaje, jedinice lokalne samouprave, kao i korisnike, same poljoprivrednike, vidimo da Ministarstvo neće olakšati provedbu zakona, te da ne prati potrebe poljoprivrednika. Iskustva u provedbi natječaja nisu dobra; postupci nisu okončani čak dvije godine nakon raspisivanja natječaja, a činjenica je da niti donošenje ovih novih izmjena neće olakšati provedbu zakona.
Tražili smo revidiranje svih Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem doneseni od stupanja na snagu Zakona 9. ožujka 2018. godine, kao i revidiranje svih objavljenih natječaja i ugovora o zakupu ili prodaji koji su sklopljeni na temelju ovakvih nejasnih kriterija i odredbi. Takav prijedlog nam nije usvojen. Općine i gradovi u Požeško – slavonskoj županiji su provodili natječaje o zakupu i prodaji poljoprivrednog zemljišta, te ostaje za vidjeti rezultate tih natječaja te koliko je poljoprivrednih površina za koje se još trebaju provesti natječaji. Kao članica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, predložiti ću sastanak sa županicom Požeško – slavonske županije Antonijom Jozić, radi utvrđivanja stanja poljoprivrednog zemljišta u našoj županiji, koja ima mogućnost sazvati koordinaciju gradova i općina na našem području, radi procjene učinaka dosadašnje provedbe Zakona.
Stanje u hrvatskoj poljoprivredi godinama je sve lošije, unatoč europskim sredstvima, podaci govore drukčije. Evidentan je pad u proizvodnji voća i povrća, mljekarstvo je gotovo u potpunosti uništeno, šećerane zatvorene, svinjogojstvo je, kako kažu naši poljoprivrednici u Slavoniji, sipanje iz šupljeg u prazno, na razini smo 30 posto samodostatnosti.
Iako je Klubu zastupnika SDP-a prihvaćeno čak tri amandmana, od ukupno dvadeset predanih, glasali smo protiv Zakona o poljoprivrednom zemljištu jer novi sustav bodovanja neće doprinijeti pravednijom raspodjelom zemljišta, tko ima prednost (stočari u odnosu na ratare primjerice), veliki posjednici koji zapošljavaju određeni broj osoba ili manji OPG-ovci. Jedino rješenje je što više zemlje staviti na raspolaganje kroz Program koji donosi lokalna samouprava, na kojoj je velika obveza.
Što se izdvajanja zemljišta iz šumsko gospodarske osnove predlagali smo izradu jedinstvene evidencije od strane Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma za sve zemljište koje je u katastru opisano kao poljoprivredno te da se što hitnije omogući njegovo davanje u zakup. Nedopustivo je da se izmjenama Zakona ukida obaveza agronomske struke za poljoprivredne redare. Naši prijedlozi su dodavanje osnovnih uvjeta za sudjelovanje u javnom natječaju, a to su upis u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te bavljenje poljoprivredom kao primarnom djelatnosti, kao i uvođenje omjera površina koje se mogu dati u zakup od 60% za obiteljska poljoprivredna gospodarstva i 40% za pravne osobe. Smatramo da je nužno vrednovanje gospodarskog programa kroz razrađene kriterije te povećanje bodova za mlade poljoprivrednike i dodavanje bodova za žene. Usvojeni sustav bodovanja ne omogućuje mladim poljoprivrednicima, koji tek kreću u taj posao, neovisno o njihovom obrazovanju i vrsti proizvodnje, stjecanje prednosti na natječajima.
Poljoprivredno zemljište je nacionalno blago i od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a pogotovo značaj zemljišta, kao osnovnog resursa za proizvodnju hrane, dolazi do punog izražaja u uvjetima globalnih kriza i ratnih djelovanja. Postoji realna opasnost da će se iseljavanje iz ruralnih područja Slavonije nastaviti, te s tom činjenicom brža, kvalitetnija i pravedna raspodjela zemljišta postaje i demografsko pitanje.
