11.6.2022. | 15:03
glas-slavonije.hr
IZVOR: glas-slavonije.hr
Pregleda: 1222
FOTO: 034 portal
Pandemija COVID-19 potaknula je neočekivan ekonomski trend na tržištu rada, tzv. The Great Resignation ili The Big Quit. Riječ je o valu dobrovoljnih otkaza koji je posebice zapljusnuo mlađu populaciju, i to na razini cijelog svijeta.
Trend masovnog davanja otkaza ubrzano će se nastaviti i u idućoj godini jer svaki peti radnik kaže da će u sljedećih 12 mjeseci vjerojatno promijeniti poslodavca.
Loš utjecaj
To je bio ključni rezultat PwC-ova istraživanja Global Workforce Hopes and Fears, jednog od najvećih istraživanja globalne radne snage dosad provedenih, u kojemu je sudjelovalo 52.195 radnika u 44 zemlje i teritorija. Više od trećine ispitanika planira tražiti povišicu, ali im je jednako važno imati posao koji ih ispunjava. Iako trend u Hrvatskoj još nije poprimio razmjere kao u, primjerice, Sjedinjenim Državama, gdje je u drugoj polovini prošle godine najmanje četiri milijuna radnika dalo otkaz, definitivno je vidljivo kako su zaposlenici počeli preispitivati što svoje, što tvrtkine vrijednosti i više razmišljati o tome što je za njih bolje nego što su to bili skloni prije dvije godine.
"U veljači smo proveli ispitivanje na 800 posloprimaca i 26 poslodavaca u Hrvatskoj koje smo upitali jesu li u posljednjih godinu dana u većoj mjeri razmišljali o otkazu nego prije epidemije. Čak polovina ispitanika (51 posto), koji su u posljednjih godinu dana imali posao, u tom razdoblju dala je otkaz i promijenila radnu okolinu. Zanimljivo, tek svaka treća osoba je u trenutku davanja otkaza imala osiguran drugi posao, dok je dvije trećine ispitanih napustilo siguran posao a da nije imalo ‘plan B‘. U istom razdoblju čak 88 posto ispitanih poslodavaca izjavilo je kako su primijetili povećanu stopu odlazaka ispitanika. Otkaze se najčešće davalo zbog loših međuljudskih odnosa, odnosno zbog osjećaja radnika da ih tvrtka nedovoljno cijeni, zatim zbog premale plaće, iza koje slijedi loš utjecaj posla na zdravlje te nemogućnost profesionalnog napretka, preciznije, usvajanja novih znanja i vještina", istaknuo je Alen Mrvac, s portala MojPosao.
Zaposleni sve češće razmišljaju o davanju otkaza zbog osjećaja podcijenjenosti i zasićenosti poslom, dok nekoć najvažniji faktori donošenja odluke o napuštanju tvrtke poput zaprimanja bolje ponude i niske plaće padaju u drugi plan. Iako je nešto više od polovine ispitanika izjavilo kako pandemija nije utjecala na njihovu odluku o davanju otkaza, ipak je velik broj ljudi, njih 47 posto, upravo u posljednje dvije godine počeo razmišljati o zaokretu u karijeri, i to ponajprije zbog promijenjene situacije u tvrtki. Također postoje i značajne razlike među generacijama, pri čemu su mladi radnici, iz tzv. generacije Z, manje zadovoljni svojim poslom te je kod njih zabrinutost da će tehnologija zamijeniti njihovu ulogu u sljedeće tri godine dvostruko veća nego kod baby boomera.
Preispitivanje vrijednosti
Promatrajući stupanj obrazovanja, radnici s visokom stručnom spremnošću češće s posla odlaze zbog burnouta te lošeg menadžmenta i nadređene osobe nego što to čine ispitanici više i srednje stručne spreme.
"Prema našem istraživanju, napuštanju poslodavca skloniji su ispitanici visoke stručne spreme (51 posto) nego oni više (46 posto) i srednje (48 posto) stručne spreme te ispitanici s manje godina radnog iskustva. Naime, čak 84 posto onih s godinu dana radnog iskustva je u posljednjih 12 mjeseci dalo otkaz i samo 18 posto onih koji imaju do 10 godina radnog iskustva. S druge strane, poslodavci su uvjereni kako se glavni razlog odlaska zaposlenika krije u niskim plaćama, osjećaju podcijenjenosti te boljoj ponudi drugog poslodavca. Trend masovnih otkaza još u Hrvatskoj nije poprimio razmjere kao u Americi, međutim, definitivno je vidljivo kako su zaposlenici počeli preispitivati što svoje, što tvrtkine vrijednosti i više razmišljati o tome što je za njih bolje nego što su to bili skloni prije dvije godine", dodao je Mrvac.
U Hrvatskoj, prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, posljednjih nekoliko mjeseca vidljiv je porast broja otkaza, no razlozi za to još nisu poznati. Naime, u ovoj godini, u kojoj se hrvatsko tržište rada oporavlja, bilježi se lagan porast udjela svojevoljnih otkaza, a trenutačno je na 4,6 posto, što je najveća stopa u posljednjih pet godina.
(Izvor: glas-slavonije.hr)