NASLOVNADRUŠTVO


FOTO: radio-banovina.hr

Što znači novi zakon? Evo detalja

18.4.2021. 12:01 | Index.hr IZVOR: www.index.hr PREGLEDA: 2260

Proteklih dana su se u medijima mogli pročitati naslovi poput “Građani će struju moći kupovati iz cijele Europske unije” i “Hrvati sada mogu kupovati struju iz EU-a”, koji su sugerirali svijetlu energetsku budućnost, a spominjali su se i manji računi za struju. 

Bilo je to u povodu novih izmjena Zakona o tržištu električne energije (ZOTEE), koje je pripremilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Nacrt sada ide u proceduru i mogao bi biti izglasan u saboru na jesen. Novi ZOTEE bi u skladu s europskim pravilima nudio kućanstvima i poduzetnicima, te svim kupcima električne energije, izravno sudjelovanje u proizvodnji, potrošnji i dijeljenju električne energije, što podrazumijeva i da će kilovatsate moći kupovati izvan Hrvatske, u drugim članicama EU-a. Novi zakon predviđa i da će HEP svoju struju moći prodavati potrošačima i drugim članicama EU-a.

Što predviđa novi zakon?


Sve to je građanima EU-a zajamčeno Ugovorom o funkcioniranju Unije, u kojemu se garantira sloboda kretanja robe, a u zakonu se navode i lijepe želje poput okretanja potrošača obnovljivim izvorima energije, povećanja broja električnih automobila, kao i broja javno dostupnih mjesta za njihovo punjenje itd.

Novi zakon predviđa i da računi za električnu energiju trebaju sadržavati informacije koje krajnjim kupcima mogu pomoći da usporede svoj trenutačni ugovor s drugim ponudama, što znači redovitu dostavu točnih informacija o obračunu koje se temelje na stvarnoj potrošnji električne energije, uz pomoć pametnih ili naprednih brojila. To bi kupcima trebalo pomoći da bolje kontroliraju svoju potrošnju električne energije i troškove.

No, jedno je ono što piše u nacrtu zakona, a drugo je hrvatska stvarnost. Naime, čini se da je puno onoga što je predviđeno u zakonu zasad neprovedivo u praksi te da će zakon ostati mrtvo slovo na papiru, što se u Hrvatskoj često događa. Šteta, jer Hrvatima bi jeftinija struja dobro došla.

Električna energija u Hrvatskoj nije skupa, ali Hrvati opet nemaju dovoljno novaca plaćati je

U Hrvatskoj je prema podacima Eurostata kilovatsat električne energije 0.115 eura, a u Europskoj uniji jeftiniju struju plaćaju samo još u Bugarskoj, Mađarskoj, Estoniji i Malta.

Tako je u Estoniji kilovatsat za kućanstvo 0.103 eura, u Bugarskoj 0.083 eura, a u Mađarskoj 0.081 euro ili 61 lipu. Prosječna cijena za tu kategoriju kućanstva u Europskoj uniji je 0.18 eura ili 1.36 kuna, a u europodručju 0.193 eura ili 1.46 kuna po kilovatsatu. Najskuplja je struja u Njemačkoj, 0.3 eura za kilovatsat. Struja je iznad europskog prosjeka skuplja i u Belgiji, Danskoj, Španjolskoj, Italiji itd.

Ipak, ako se u cijenu struje ukalkulira standard kupovne moći, onda se pokazuje da si u petnaest članica EU-a građani lakše priušte platiti račun za struju jer imaju u prosjeku veća primanja nego Hrvati. To sve znači da bi Hrvatima dobro došlo ako iz neke druge članice EU-a mogu kupovati jeftiniju struju.

Nenad Kurtović: Treba ispuniti nekoliko uvjeta

O svemu tome razgovarali smo s Nenadom Kurtovićem iz udruge Splitski potrošač. Kurtović je stručnjak za kupoprodaju električne energije i energetsko tarifiranje.

Predložene izmjene Zakona o tržištu električne energije obećavaju da će građani RH moći kupovati struju iz cijele EU, kao i da će građani drugih članica moći kupovati struju iz RH. No, je li ono što piše u zakonu moguće provesti u praksi, zanimalo nas je.

“Novi prijedlog Zakona o tržištu električne energije (dalje: ZOTEE) predviđa mogućnost da će krajnji kupci u budućnosti moći kupovati električnu energiju u zemljama članicama EU, ali da bi to bilo provedivo, treba ispuniti nekoliko uvjeta”, kaže na početku Kurtović.

On podsjeća da je električna energija roba, s kojom se na veliko i vrlo dinamično trguje. Način na koji se ta roba može preuzeti ili razmijeniti ili isporučiti je poseban. 

“Jedna od tih posebnosti je i mjerenje električne energije na putu kojim ta roba prolazi (stvarno ili obračunski), i to na svim mjestima razmjene energije. Kad se radi o viskom naponu taj obračun razmjene se jednostavno rješava, međutim kad se spustimo na niski napon, a na njemu su i kućanstva, onda se stvari izrazito kompliciraju. Da bi se takav kupac uključio u ovakvu transakciju potrebno je njegovo mjerno mjesto opremiti naprednim brojilom, educirati ga u svezi s istim, te kod njega stvoriti povjerenje da će ubuduće realizirati privlačnu pogodnost s takvim postupkom. Znači, i kad riješimo sve na papiru, donesemo ZOTEE i provedbene akte, došli smo samo malo dalje od početka ovog procesa”, objašnjava Kurtović.

Nedovoljan broj pametnih brojila

U samo 11 posto kućanstava u RH postoje pametna, odnosno napredna brojila koja su ključna za provedbu onoga što nudi zakon. 

“U Hrvatskoj je na mreži HEP ODS registrirano nešto preko 2.2 milijuna kupaca kategorije kućanstava i njih oko 250.000 ima elektronsko brojilo, ali nažalost, ni dio tih brojila ne zadovoljava karakteristike koje napredno/pametno brojilo mora imati. S obzirom na to da je u ZOTEE predviđeno da HERA donese ekonomsku procjenu o uvođenju naprednih brojila u skladu s Preporukom Komisije 2012/148/EU, uskoro bismo trebali saznati što nas ubuduće čeka sa ugradnjom naprednih brojila kod kućanstva. Za očekivati je da se nastavi sa dosadašnjom praksom, što znači da HEP ODS nabavlja i ugrađuje ta brojila, ali brže. S obzirom na to da u ZOTEE stoji da će tehnički postupak promjena opskrbljivača od 31.12.2026. godine trajati najduže 24 sata, to je za očekivati da će većina kućanstva do tada biti pokrivena naprednim brojilima, a za dio kućanstava, koja troše nekoliko stotina kWh godišnje, nema ni potrebe ubrzano ih ugrađivati, već se može čekati istek njihovog ovjernog roka”, kaže Kurtović.

HEP drži 90 posto tržišta opskrbe električnom energijom

U Hrvatskoj još nije zaživjelo tržište električne energije. To je još jedan problem u cijeloj priči. HEP-Opskrba i HEP-Elektra i dalje drže više od 90 posto godišnje opskrbe strujom.

“Prvi problem su stvorili sami opskrbljivači, jer su neoprezno ušli na „tržište“, obećavajući kućanstvima da su kod njih tarife 10 do 12 posto niže od univerzalne usluge, a da im nisu protumačili da se tih 10 do 12 posto niže odnosi samo na energiju, tako da je učinak njihove tarife na ukupni račun kod kupca polučilo pola sniženja od najavljenog”, navodi Nenad Kurtalić.

Tada su se još pojavili akviziteri, koji su za svoj osobni interes, tj. proviziju obećavali kupcima brda i doline, što je povećalo nepovjerenje kupaca prema tržišnim opskrbljivačima.

Također, HEP je marketinški odradio odličan posao, smatra Kurtović. “Sponzorirajući sve što se moglo sponzorirati, doveo se u super poziciju, da kroz najskuplju, univerzalnu uslugu privuče sebi 90% kućanstva”, ističe.

Utjecaj obnovljivih izvora energije na cijenu električne energije za krajnje potrošače

“Ipak, najznačajniji teret koji je stavljen na opskrbljivače, da im na taj način umanji mogućnosti tržišne aktivnosti, je obvezan otkup električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora po povlaštenoj cijeni. Ta cijena od 42 lp/kWh, koju i danas plaćaju Hrvatskom operatoru tržišta energije (HROTE) za otkup sada 40 posto energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije (OIE) sa povlaštenom cijenom, onemogućila ih je da sami nabavljaju po povoljnijim uvjetima, a onda dio te uštede prebace u konkurentniju ponudu na tržištu. O kojoj se razlici radi, najbolje govori podatak da je HROTE preostalih 60 posto energije prodao po prosječnoj cijeni nešto višoj od 32 lp/kWh”, objašnjava ovaj stručnjak.

“Vlada je vjerojatno postavila ovakav model jer on osigurava da za sada ne raste naknada za OIE, koju većina kupaca plaća 10.50 lp/kWh, ali bez obzira na to, naknada će tijekom ove godine morati rasti jer troškovi energije iz OIE po povlaštenoj cijeni rastu, prodaja energije kupcima uslijed pandemije je ispod očekivanog, jednom dijelu kupaca na visokom naponu osiguran je određeni popust na naknadu, pa je oni sada u prosjeku plaćaju nešto iznad 3 lp/kWh, a burzovne cijene za sada ne pokazuju trend rasta, tako da HROTE ni uz najbolju volju neće biti u mogućnosti zadržati ovakav model”, predviđa Kurtović i dodaje: “Iskreno, ako hoćemo tržište, onda ga se i držimo, bez obzira tko koju odluku morao donijeti.”

Kako je za očekivati da će se najavljena kupovina moći provoditi tek za nekoliko godina, jer treba prvo osigurati ravnopravnost i transparentnost za sve, ili većinu kupaca, teško je planirati što će biti sa cijenama i tko će što nuditi od proizvođača i opskrbljivača za ovu namjenu.

"Koncentrirati se na druge mogućnosti poput energetske zajednice građana"

Isplati li se građanima uopće baviti pokušajem kupovine jeftinije struje iz neke druge članice EU-a, pitamo Kurtovića.

“Ako gledamo današnju situaciju, stanje je otprilike sljedeće. Ukupna cijena, u kojoj je sadržan dio za energiju, naknade i porezi, a koju plaćaju srednje velika kućanstva u Hrvatskoj među nižim je u EU, odnosno manje plaćaju kućanstva na Malti, Litvi, Mađarskoj i Bugarskoj. Sama cijena energije, koja je ono što je u ovom slučaju interesantno, jer će se ona nabavljati, daje nešto drugačiju sliku. Tu su hrvatska kućanstva negdje u sredini, dvanaest država ima nižu cijenu energije za navedeno tipsko kućanstvo, tako da su iza nas i bogata Njemačka, Danska, Finska, Norveška, pa čak i Luksemburg. Ako su sve zemlje EU primijenile istu ili sličnu metodologiju za izračun tarifnih stavki po naponskim nivoima, i tako se stanje zadrži, po ovom, pojednostavljenom modelu, moglo bi se računati sa nabavom energije iz Mađarske i Slovačke, eventualno Poljske, Njemačke i Bugarske, koje su udaljenije i trošak tranzita bi kod njih bio veći”, odgovara.

Za kraj Nenad Kurtović poručuje da je “u ovom trenutku našim kućanstvima bolje razmišljati i koncentrirati se na druge mogućnosti koje im daje novi ZOTEE, kao što je aktivan kupac ili energetska zajednica građana, te na taj način sebi osigurati povoljniju cijenu i bolje uvijete života.  

U svakom slučaju, dug je put do onoga što predviđaju izmjene zakona.

Da bi Hrvati doista mogli ubuduće kupovati jeftiniju struju iz neke druge članice EU, potrebno je ugraditi milijune pametnih brojila, a potrebna je i promjena svijesti građana o načinu kupovine električne energije. To će trajati godinama. HEP se zasad nema razloga brinuti.

Izvor: www.index.hr





Tagovi: hep, struja, eu, električna energija, zakon

POŽEGA VRIJEME

48 SATI NA 034PORTALU

.

LOKALNI IZBORI: Do 16:30h odaziv na području PSŽ i dalje slab, glasalo tek 33,49% birača

.

Jeste li se ikada pitali koliko je mjehurića u pivu? Ovi znanstvenici nisu prestali točiti dok nisu otkril

.

Vatrogasna zajednica Pakrac-Lipik: Vatrogasci dokazali spremnost za sve izazove

.

Sprema se ustavna tužba protiv Stožera

.

Nacionalni stožer objavio najnovije podatke. Preminula 21 osoba

.

Ma, kakve jabuke: Recept za finu prhku pitu s jagodama

.

Rukometaši Požege pobijedili u gostima Medveščak (Zagreb) u 21. kolu 1. HRL - Sjever

.

Gužve na granicama: Danas se zbog izbora u Hrvatsku može ući i bez testa na koronavirus

.

U Požeško-slavonskoj županiji od ponedjeljka počinje nastava po modelu A za sve škole

.

U Kutjevu je održano ocjenjivanje graševina

.

Požeški srednjoškolac Marko Sigurnjak osvojio drugo mjesto na Državnom natjecanju strukovnih škola

.

U Požeško-slavonskoj županiji otvoreno 225 biračkih mjesta

.

PSŽ: I dalje značajan pad novozaraženih. Na posljednjem testiranju obrađeno je 433 uzorka, od kojih je 7 pozitivnih

.

Na biračko mjesto s maskom, vlastitom olovkom i osobnom

.

Danas djelomice sunčano, poslijepodne kiša i grmljavina

.

Najveća inflacija u tri godine: Gorivo čak 25% skuplje nego lani, evo što još plaćamo više

.

Subotnja šetnja Požegom, 15.05.2021.

.

Mjesec biciklizma u Požegi: Bicikliranje brdima i dolinama

.

Kakvo ljeto očekuje Hrvatsku i kada počinju vrućine? Meteorolozi objavili dugoročnu prognozu

.

Nacionalni stožer objavio najnovije podatke

.

Do kraja svibnja građanima će sjesti povrat poreza: Poznato je i koliko se najviše može dobiti

.

29-godišnji direktor s računa tvrtke dizao novce i zadržao za sebe: Počinjena šteta veća od dva milijuna kuna

.

Najbolji topli sendviči: Recept za kornete od tijesta za pizzu

.

Jurica Janković izabran za novog predsjednika NK Dinamo Vidovci Dervišaga

.

Tehnička škola Požega: Održana uvodna konferencija projekata RCK Slavonika 5.0 i Slavonika 5.1

.

Izložba fotografija „Naprtnjača i fotoaparat“ u Muzeju hrvatskog vatrogastva

.

PSŽ: Broj novozaraženih svakim danom sve manji. Na posljednjem testiranju obrađeno je 152 uzorka, od kojih je 9 pozitivnih.

.

Dječji sport pobjeđuje pandemiju: Nogometne akademije iz 211 zemlja i regija nominirale kandidate za svjetsko online prvenstvo u ʺNogometu za prijateljstvoʺ

.

Svetkovina Gospodinova uzašašća u požeškoj Katedrali

.

Danas djelomice sunčano uz promjenjivu naoblaku

.

U sjećanje na dr. Franju Tuđmana: Obilježena obljetnica rođenja

.

Antonio Šarić: Ne promatrajte! Birajte!

FOTONALAZ

VREMEPLOV: Na današnji dan prije pet godina posječena su stabla na Trgu sv. Terezije