Promocija knjige Zlatka Kramarića
29.9.2019. | 17:01
V.T.
Pregleda: 2898
Promocija knjige
(FOTO: V.T.)
U organizaciji Povijesnog društva Požega održano je predstavljanje knjige prof. dr. sc. Zlatka Kramarića „Sat hrvatskog. (Re)vizija prošlih sjećanja“. Zlatko Kramarić rođen je u Osijeku 1956. godine. Profesor je makedonske književnosti i kulture, teorije književnosti te kulturalne antropologije. Radi na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao redoviti profesor. Bio je generalni konzul Republike Hrvatske u Banja Luci. Prije toga, bio je veleposlanik u Makedoniji i na Kosovu. Sada je veleposlanik naše zemlje u Albaniji. Napisao je i objavio više zapaženih knjiga. Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog filozofskog društva, Matice hrvatske te Makedonske akademije znanosti i umjetnosti.
U svojoj knjizi „Sat hrvatskog. (Re)vizija prošlih sjećanja.“ Zlatko Kramarić je pokušao pristupiti problemima našeg odnosa prema raznim aspektima novije hrvatske povijesti: Jugoslavenstvo! U čemu se sastoje političke strategije koje participiraju u formiranju službenih i obiteljskih etničkih narativa? Kako smo ih zapamtili? Čega se sjećamo, a što smo zaboravili? Zašto se nečega sjećamo? Riječ je o knjizi, kako stoji na njezinim stražnjim koricama, nepouzdanog pripovjedača. Autor nema pretenziju da svoju riječ nametne kao jedinu i neupitnu istinu. Tako nastupa čovjek koji je po svom habitusu intelektualac, a ne čuvar nekakvih plemenskih mitova. Svjestan je postojanja različitih pogleda i stavova. To djelo je njegovo viđenje vremena u kojem je živio.
Iako u mnogočemu nisam njegov istomišljenik, preporučujem zainteresiranim čitateljima ovu važnu knjigu kao jedan u nizu relevantnih pogleda na teme kojima smo još uvijek doslovno zarobljeni. Oslobođenje će nastupiti kada shvatimo da naše mišljenje, ili pak mišljenje naše političke stranke, nije jedina istina. Zlatko Kramarić je to davno shvatio. Neupitne istine o prošlosti vode u isključivost, manipulaciju, napetosti, sukobe, podjele, mržnju, nasilje, rat, zločin i nestanak. Bojim se da bi to mogla postati i sudbina Hrvatske ako ne prihvatimo znanje, pošteni rad, socijalnu pravdu i pluralizam mišljenja kao temeljne vrijednosti, nasuprot svakom nasilju i ekstremizmu koji nas može strmoglaviti u izumiranje i propast. Svi smo pozvani učiniti koliko možemo da do toga ne dođe. Moramo se u miru susretati jedni s drugima i biti odgovorni prema sebi i naraštajima koji dolaze. Različiti stavovi o prošlosti ne smiju biti prepreka tim naporima.
