Osobe koje rade na otvorenome, poseban oprez!
FOTO: Getty Images
Liječnici preporučuju izbjegavanje izlaska na sunce čak od 9 ujutro pa do 19 popodneTemperature koje dosežu ovih dana i do 35 Celzijevih stupnjeva nužno utječu na zdravlje građana. Dobro to znaju u Zavodu za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije, gdje imaju pune ruke posla. Ne čudi, jer se živa termometra ne spušta noću ispod 22 stupnja, a tijekom dana jedini je spas na otvorenome hladovina i osvježenje u Dravi, odnosno na Bajeru. Znakovito je da se, prema riječima dr. med. Sunčice Prašnički, voditeljice Službe hitne medicinske pomoći Osječko-baranjske županije, vrijeme tijekom kojeg se ne preporučuje izlazak starijim osobama i kroničnim bolesnicima produžuje, pa je sada, kaže, uputno ne izlaziti već od 9 sati, pa čak do 19 sati!
- Moram naglasiti da otkako temperature prelaze 30 Celzijevih stupnjeva imamo dosta kolabirajućih osoba na javnim mjestima. Jednako kolabiraju i starije i mlađe osobe, i to uglavnom zbog razlike u temperaturi, no ima i slučajeva kolapsa zbog ozbiljnih zdravstvenih poteškoća, odnosno moždanog udara. Kolapsi se događaju prilikom izlaska na otvoreno iz, primjerice klimatiziranih prostorija, kad tijelo doživi šok i osoba kolabira - pojašnjava dr. Prašnički, savjetujući da, ako vidimo osobu koja je kolabirala, valja priskočiti u pomoć i to na način da se pokuša uspraviti u sjedeći ili ležeći položaj na bok, odnosno da se smjesti u hladovinu i hidratizira. To nipošto ne znači, pojašnjava nadalje, da osobu koja je kolabirala treba polijevati vodom. Nakon pružene prve pomoći valja odmah nazvati Hitnu pomoć.
- Visoke temperature također prouzročuju sunčanicu, što se dugo nije događalo. Građani se preračunaju, pa rade na otvorenome, i to u neprikladno vrijeme i bez pokrivala za glavu. Dolazi do glavobolje, slabosti i grčeva, što su simptomi sunčanice. Nisu rijetkost ni oscilacije tlaka - upozorava dr. Prašnički.
Stoga savjetuje svima da, ako to ne moraju, ne obavljaju nikakve fizičke radove na otvorenome u vrijeme najviših temperatura. Oni koji ipak moraju raditi, poput primjerice građevinaca i sl., morali bi obvezno imati pokrivala za glavu, odnosno šilterice, kape, ili šešire, ali i sunčane naočale. Valja voditi računa i o uzimanju dovoljnih količina vode, no ne i gaziranih pića, ili alkohola. Ako je izvedivo, savjetuje naša sugovornica, bilo bi dobro da uzimaju česte stanke, otprilike svakih sat vremena, i to bar po pet minuta.
- Svakako valja naglasiti da prilikom ulaska u prostoriju ne bude velika razlika između vanjske i unutarnje temperature. Idealna razlika bila bi od pet do sedam stupnjeva - kaže dr. Prašnički, i dodaje da je tijekom vrućine najbolje uzimati laganu hranu, odnosno kad su lijekovi u pitanju propisanu terapiju. Onaj tko ima kakve nedoumice treba nazvati svoga liječnika, odnosno Hitnu medicinsku pomoć, gdje će dobiti sve potrebne informacije.
Naposljetku, vrućina čini se, utječe i na vozače. Naime, dr. Prašnički naglašava da je povećan i broj prometnih nesreća zadnjih dana otkako su temperature visoko iznad 30 Celzijevih stupnjeva.
Stoga valja voditi računa o svome zdravlju i ne izlaziti bez prijeke potrebe, a onaj tko mora izići treba to učiniti u laganoj odjeći svijetlih boja, s pokrivalom na glavi i obveznom bočicom vode u ruci te uz držanje hladovite strane ulice. (Izvor: Marija Mihalić za Glas Slavonije)
