Neka nama naše tradicije i običaja
17.4.2019. | 08:29
Franjo Memedović
Pregleda: 2279
Tradicionalni Uskrs
(FOTO: Franjo Memedović)
Eto u Velikom smo tjednu i pripreme za najveći Katolički blagdan Uskrs u velikom su jeku i ništa se slučaju ne smije prepustiti. Uz duhovnu pripremu za ovaj veliki katolički blagdan, bar približno su važni i svi oni poslovi i aktivnosti vezani na materijalne stvari i vrijednosti , uz koje ćemo blagovati u krugu obitelji, rodbine i prijatelja. Naravno na prvom mjestu je kuhana uskršnja šunka a u nekim krajevima Slavonije i kuhani kulin, kulinova seka i lijepi komad kuhane slanine, ako može one od podvoljka. Da bi sve ovo bilo ukusnije i lakše probavljivo, neizostavna su i kuhana jaja , te sve to još začinjeno mladim lukom , bijelim i crvenim, rotkvicom i hrenom, eto radi boljeg teka. Svakako će se na blagdanskom stolu naći i razno-razni kolači, onih sitni, miješani, od praca, paprenjaka, lincera, bile pite i mađarice i drugih, pa sve do raznih pita gužvara, filovanih orasima, makom ili cimetom. U neka davna vremena , kada Uskrs kao i mnogi drugi blagdani nisu bili komercijalizirani kao danas, na blagdanskom stolu našla se i posebno ukrašena okrugla pogača iz krušne peći , a za djecu su bili ispečeni manji kruščići u obliku golubova s utisnutim očima od zrna graha. Malo se od toga danas održalo, pa umjesto pogača i kruščića-golubova na uskršnjem stolu prevladavaju pince i neki drugi industrijski proizvodi prilagođeni ovakvim prigodama. Za najmlađe će i ove godine biti našarana, obojena i oslikana jaja, koja će i onima starijim poslužiti da se malo zaigraju i okušaju u tucanju jajima, što s djecom a što međusobno, pa da se vidi čije je jaje tvrđe i tko bolju tehniku tucanja ima , što će još više pridonijeti da blagdanski dani budu veseliji i radosniji.
Da bi sve pripremljeno za Uskrs bilo spremno za blagovanje , sve to treba na Veliki subotu popodne ili i u rano uskrsno jutro odnijeti na posvetu u župnu crkvu ili mjesnu kapelu.U toj prigodi se može vidjeti sva raskoš mašte , te kreacija uskrsne košarice s posloženim namirnicama, prekrivenih ukrašenim, ručno izrađenim, heklanim, štikanim,, zubranim ili šlinganim, damastnim salvetama. Onako ispod oka svaka će cura, snaša i baka, pomalo škicnuti prema susjednoj košarici, ne bi li kakvu mustru ufatile i zapamtile, kojom bi svoju uskršnju salvetu za iduću godinu ukrasile. Takvi smo, kakvi jesmo, uvijek bi željeli imati nešto bolje i ljepše od drugih, što i ne mora biti loše, dapače.
Više stoljetna je ovo tradicija dočekivanja i slavljenja Uskrsa i za nju trebamo biti zahvalni našim precima koji nam ostaviše u nasljeđe to bogatstvo tradicijske kulture i običaja, što mi, današnji suvremenici, imamo obvezu prenijeti na buduće naraštaje. Vrijednosti duhovnog i materijalnog slavljenja Uskrsa još uvijek na sreću postoje u ovom kršćanskom, katoličkom puku, bez obzira na sva tehnološka i tehnička čuda koja ga okružuju, kao i na globalizaciju u kojoj se utapljaju i nestaju identiteti, tradicija i kultura, pogotovo malih naroda. Upravo zato i zbog toga, toplina i ispunjenost duše i tijela koju blagdani stvaraju u nama, te zajedništvo u dijeljenju dobrote i osjećaja sreće te pripadnosti nekome i nečemu, nemaju cijenu i to je ono što jesmo ili nismo, što posjedujemo ili nam nedostaje. Sretan Vam USKRS!
