Na popisu najboljih mesnih proizvoda na svijetu je čak šest hrvatskih!

USUSRET KOLINJU RASTU CIJENE SLAVONSKIH SPECIJALITETA: Slanina i kobasica na 100 kn ,a kulen 260
(FOTO: F.M.)

1.4.2023. | 11:27 | N1
IZVOR: n1info.hr
Pregleda: 2820

Španjolski mesni proizvodi zauzimaju čak prva tri mjesta na ljestvici koju je složioTaste Atlas, a visoko kotira i talijansko meso. Odmah ih slijede hrvatski mesni proizvodi; slavonski i baranjski mesni kulen. Među sto najboljih su i dalmatinski, istarski i drniški pršut.

Slavonski i baranjski kulen

Slavonski kulen najpoznatija je delicija istočne hrvatske kuhinje, piše Taste Atlas. Riječ je o suhoj kobasici napravljenoj od vrhunskih komada svinjskog mesa u kombinaciji s pomno odabranim začinima uključujući crvenu papriku i češnjak. Kulen ima jak okus dima s aromama paprike i papra. Slavonski tip kulena mora biti proizveden od mesa svinja koje su uzgojene u Slavoniji.


Baranjski kulen je, pak, vrhunska suhomesnata kobasica napravljena od najboljih komada svinjskog mesa u kombinaciji sa soli, ljutom i blagom crvenom paprikom i češnjakom. Kulen se već generacijama tradicionalno proizvodi u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske i poznat je po svom jedinstvenom pikantnom i dimljenom okusu.


Ova vrsta kulena može se (ali ne mora) proizvoditi od svinjskog mesa i masti od svinja koje su uzgojene u Baranji. Kulen dozrijeva najmanje devet mjeseci, tijekom kojih se dimi i suši. Ponekad, da bi se još više osušio, kulen dozrijeva prekriven pepelom.

Dalmatinski pršut

Za njega Taste Atlas piše kako je to sušena, dimljena i sušena šunka koja se obično poslužuje tanko narezana uz kruh, sir ili voće poput dinje. Za razliku od talijanskog i istarskog pandana, dalmatinski pršut dimi se na drvima i suši minimalno dvanaest mjeseci. Proizvodi se od svježih svinjskih butova, s kostima, kožom i potkožnim masnoćom. Nakon pripreme koja uključuje soljenje, prešanje i začinjavanje, dimi se i ostavlja da se suši i sazrijeva na zraku. Završno razdoblje pod jakim je utjecajem hladne i suhe bure, što stvara povoljne uvjete za sazrijevanje.

Istarski pršut

U odabranom društvu je i istarski pršut, tradicionalni suhomesnati pršut. Obično se poslužuje tanko narezan kao predjelo, uz malo domaćeg kruha i ovčjeg ili kozjeg sira. Njegova je proizvodnja jednostavnija od ostalih pršuta jer se ne dimi i obrađuje bez kožice. Nakon što joj se skine kožica i masnoća, posoli se krupnom soli, protisne i natrlja mješavinom crnog papra, češnjaka i raznih začina. Zatim se suši nekoliko mjeseci na vjetru prije nego što se ostavi da sazrije i fermentira posljednjih šest do osam mjeseci.

Drniški pršut

Drniški pršut pak je sušena, dimljena i sušena šunka koja se na ovim prostorima proizvodi od 14. stoljeća. Znanstveno je dokazano da submediteranska mikroklima oko Drniša ovu vrstu pršuta razlikuje od onih proizvedenih u Istri ili Dalmaciji. Butovi koji se koriste u proizvodnji pršuta moraju biti vrhunske kvalitete, lokalnog porijekla i težiti više od 11 kilograma. Pripremljeno meso se soli, preša, hladno dimi i suši minimalno 12 mjeseci. Suši se na vjetru, a ravnoteža između hladne i suhe bure i toplijeg juga neophodna je da razvije sve svoje karakteristične mirise i okuse.

Kulenova seka

Ona se, kako joj samo ime govori, radi od istih sastojaka kao i kulen, ali se suši u tanjem omotaču, pa sazrijeva ranije od kulena. Dobro se slaže, piše Taste Atlas, s blažim sirevima i hrskavim kruhom.

izvor: N1





Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.

ANKETA
Jeste li zadovoljni rezultatima Izbora?
Kliknite na opciju za koju želite glasati.
Oglašavajte se na 034 portalu jer:
više od 300.000 korisnika mjesečno
više od 2 milijuna otvaranja stranica svakog mjeseca
Pročitaj više

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAPRAVILA PRIVATNOSTI