Martina Vlašić Iljkić: ’Priča o povećanju doplatka za djecu je samo priča – ministar smanjuje sredstva i govori o povećanju životnog standarda’
29.5.2023. | 16:18
Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica
Pregleda: 2488
Vlašić-Iljkić: Možemo li zadržati mlade ljude na selu?
(FOTO: Ustupljene fotografije)
Iako je smisao dječjeg doplatka potpora uzdržavanju i odgoju djece, sramotan iznos od 26,49 do 39,73 eura, odnosno maksimalno 110,36 eura za djecu s težim ili teškim invaliditetom - ne može biti dostatan za tjedne potrebe djece, a kamoli mjesečne!? Licemjerno je govoriti da doplatak za djecu u RH ima značajno mjesto u sustavu obiteljskih potpora kao oblik novčanog primanja koje obiteljima s djecom ublažavaju razlike u životnom standardu u odnosu na obitelji bez djece, kad zbog visine iznosa naknade - tome nije tako.
Odrastanje u siromaštvu od najranije dobi umanjuje jednake mogućnosti djeteta, u obrazovanju, dostupnosti različitim sadržajima od predškolske dobi, pa i utječe na zdravstveno stanje djeteta. Iako je donesen Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. i Nacionalni plan za prava djece u RH 2022. - 2026., kao i ranije strategije, nisu postignuti pomaci u poboljšanju standarda života djece. Potrebno je donijeti konkretne mjere za poboljšanje standarda života djece, a u koje ulazi upravo i povećanje doplatka za djecu. Jedan od osnovnih prioriteta politike Europske unije je suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti, s posebnim naglaskom na dječje siromaštvo. Stoga, prioritetno je potrebno povećati doplatak za djecu koji nije povećavan u RH od 2006. godine.
Zakonom o doplatku za djecu iz 2018. godine povećan je dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na doplatak za djecu po članu kućanstva na 70 posto proračunske osnovice (309,02 eura) i više djece je obuhvaćeno, no činjenica je da se broj korisnika smanjuje što zbog iseljavanja cijelih obitelji, što zbog manje rođene djece i cenzusa koji ne prate rast cijena i troškova života.
Stopa relativnog siromaštva djece u Hrvatskoj iznosi 19,7 posto i za oko 7 posto je veća od prosjeka EU, a u najvećem riziku su djeca koja žive u kućanstvima s više od 2 djece i manjim brojem zaposlenih odraslih osoba. Prema podacima UNICEF-a u RH stopa siromaštva djece do 5 godina starosti iznosi 22 posto.
Vlada je jedino jednokratnim mjerama isplatila naknadu korisnicima doplatka za djecu, dok o izmjenama Zakona o doplatku za djecu se samo govori, no djela Vlade pokazuju stvarnu namjenu. Naime, Izmjenama i dopunama Državnog proračuna RH za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu, na stavci doplatka za djecu je umanjena svota za čak 2,75 milijuna eura. Ministar financija Marko Primorac se na saborskoj raspravi o navedenom izjasnio kako se broj korisnika smanjuje, budući je to rezultat „povećanja životnog standarda građana“, te izlaze iz sustava naknada, a o povećanju naknada ili cenzusa se nije izjasnio.
Dakle, umjesto da se novac iskoristi i izmijene zakonski uvjeti kako bi se proširio krug korisnika doplatka za djecu i poveća naknada, ministar govori o povećanju standarda života i smanjuje sredstva upravo za doplatak za djecu.
Niz istraživanja su pokazala poveznicu između siromaštva i financijskih poteškoća sa funkcioniranjem obitelji. Roditelji su pod ekonomskim pritiscima, uslijed visoke inflacije, nedostatnih primanja, nezaposlenosti i svih drugih poteškoća, što je povezano sa mentalnim zdravljem roditelja i porastom konflikata unutar obitelji.
Povećanje doplatka za djecu je nužan minimum kojim država mora intervenirati kao pomoć standardu života obitelji, ali i razvijati naknadu u smjeru demografske mjere.
Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica
