NASLOVNAPOLITIKA
KOLUMNA Kristine Čuljak: „Enes kasni u stranku, a stranka kasni s reformama“ iliti korupcija u nas i vani

FOTO: Thinkstock

KOLUMNA Kristine Čuljak: „Enes kasni u stranku, a stranka kasni s reformama“ iliti korupcija u nas i vani

13.2.2021. 14:05 | Kristina Čuljak PREGLEDA: 2946

Hrvatski građani na ljestvici najvažnijih problema s kojima je njihova država suočena, korupciju smještaju odmah iza nezaposlenosti i rada Vlade. Moje osobno mišljenje je da gdje god postoje pružatelji usluga koje utječu na svakodnevni život običnih ljudi, te igraju važnu ulogu u suvremenom društvu, tu postoji korupcija u manjem ili većem opsegu. U novije vrijeme zatrpani smo naslovima o korupcijskim skandalima koji potresaju lokalne sredine; koji se odražavaju i na državnu razinu. Jahači apokalipse zbog kojih smo stavljali ruku u vatru padaju s konja u redovima. Neki se malo lupe ili ogrebu, a neki završavaju svoje karijere i postaju politički „mrtvaci“.

Po definiciji Transparency Internationala korupcija je zlouporaba povjerenih ovlasti za privatnu korist. To je svaki čin kojim se, suprotno javnom interesu, nedvojbeno krše moral i pravne norme te povrjeđuju temelji vladavine prava. Korumpiranom osobom se smatra svaka službena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristi skupine kojoj pripada zanemari opći interes koji je dužna štititi obzirom na zakone, položaj i ovlasti koje su joj povjerene. Korumpiranim se smatra i građanin koji nudi ili pristaje na davanje zatraženog mita kako bi korumpirana osoba činjenjem, nečinjenjem ili propuštanjem činjenja pomogla u ostvarivanju koristi za pojedine osobe ili skupine. Pojavljuje se u gotovo svim područjima života i djelovanja, prisutna je u javnim institucijama, privatnom sektoru, u politici, u medijima, u gospodarstvu.

Korupcija kod nas…koliko joj doprinosimo


U prosjeku 18,2 posto hrvatskih građana u dobi od 18 do 64 godine ima posredno ili neposredno iskustvo s podmićivanjem, a 11,2 posto je barem jednom dalo mito, a ti građani navode da su barem jednom u tom razdoblju sudjelovali u korupcijskom djelu. U više od polovice slučajeva davanja mita (58 posto) građani zapravo sami nude mito, dok je u gotovo 40 posto slučajeva mito isplaćeno kao odgovor na posredno ili neposredno traženje.

Takvi podaci pokazuju da određeni broj hrvatskih građana ne vjeruje u funkcioniranje javnih službi bez davanja neke vrste mita kako bi se ubrzao njihov postupak. Ova slika, dobivena iz provedene ankete Ekonomskog instituta Zagreb, doista je zabrinjavajuća, ali podaci pokazuju da postoji i otpor prema korupciji te da hrvatski građani ne pristaju uvijek na davanje mita kako bi ubrzali postupak ili ostvarili neku korist pa tako svaki četvrti ispitanik odbija isplatiti zatraženo mito.

Javna uprava najveći je poslodavac u zemlji, a sigurnost radnog mjesta u javnoj upravi i drugi povoljni radni uvjeti vrlo su poželjni. Otprilike 18 posto ispitanika, ili članovi njihovih kućanstava, natjecalo se za posao u javnom sektoru u posljednje tri godine, a među onima koji su taj posao i dobili svaki šesti (16 posto) ispitanik priznaje da je dao novac, poklon ili protuuslugu kako bi osigurao dobivanje radnog mjesta. Među onima koji nisu dobili posao, postoji široko prihvaćeno mišljenje da su odlučujući faktori prilikom zapošljavanja bili poznanstva, nepotizam ili podmićivanje, dok svega 16 posto ispitanika vjeruje da se izbor kandidata temeljio na zaslugama.

Moguće je također da postoje određene zlouporabe na izborima u Hrvatskoj. Podaci pokazuju da je u prosjeku od 4 posto građana tijekom posljednjih lokalnih izbora i 3 posto građana tijekom posljednjih parlamentarnih ili predsjedničkih izbora traženo da glasuju za određenog kandidata ili političku stranku u zamjenu za novac, robu ili protuuslugu.

Stope krađa osobne imovine, fizičkih napada/prijetnji, provala, pljački i krađa automobila u Hrvatskoj znatno su niže od stope podmićivanja. Gotovo polovica (44 posto) mita isplaćena je u novcu, a više od trećine (37 posto) u hrani ili piću.

Prosječni iznos mita isplaćenog u novcu u Hrvatskoj iznosi 2.050 kuna, što je otprilike 270 eura. Hrvatski građani su skloni podmićivanju policijskih službenika i djelatnika zaduženih za registraciju vozila kako bi izbjegli plaćanje kazne ili smanjili njezin iznos. Više od polovice slučajeva podmićivanja u Hrvatskoj odnosi se na mito dano liječnicima (56 posto), a više od trećine na mito dano medicinskim sestrama (36 posto). Među onim građanima koji odbijaju platiti mito, svaki četvrti (25 posto) odbija dati mito policijskom službeniku, a gotovo svaki peti (19 posto) odbija podmititi liječnika. Samo 2 posto građana koji su doživjeli korupcijsko iskustvo prijavljuje taj slučaj. Građani ne prijavljuju korupcijska iskustva jer od njih dobivaju neke koristi (26 posto) ili zato što su mito dali dobrovoljno, kao znak zahvalnosti (24 posto).

Hrvatski građani ne vide smisao prijavljivanja korupcije. Više od polovice građana smatra kako će oni koji prijave korupciju vjerojatno to požaliti te da se ništa korisno neće oko toga poduzeti. Sve ovo navodi se u istraživanju Ekonomskog instituta Zagreb u izvješću koje su pripremili za Odjel za statistiku i istraživanje (SASS) Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC).

Rezultat štetnosti korupcije vidljiv je u razvoju države, kako bi to Enes iz humorističke serije „Lud, zbunjen, normalan“ rekao trgovcima koji su mu dovezli namještaj u privatan stan, a na račun stranke: „Kasnite, zbog vas Enes kasni u stranku, a stranka kasni s reformama“.

Kod hrvatskih građana povećala je se svijest o štetnosti korupcije te je borba protiv korupcije postala važan prioritet u političkim odrednicama zemlje. Stoga se Vlada obvezala na suzbijanje korupcije, dijelom i zbog obveza koje proizlaze iz procesa pristupanja Europskoj uniji i potrebe za usklađivanjem domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU.

Kako to rade „vani“

U Europi problemi s korupcijom uglavnom dolaze s ruba. Mađarska i Poljska su u središtu pozornosti jer se njihove vlade opiru naporima da se financiranje EU-a poveže s poštivanjem vladavine zakona. Ali fokusiranje isključivo na Mađare i Poljake podcjenjuje opseg europskog problema s korupcijom. U nekoliko drugih zemalja EU nedavni korupcionaški skandali i kontroverze oko vladavine zakona pokrenuli su ozbiljna pitanja o zdravlju njihovih demokratskih sustava, tu mislim na Bugarsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, Maltu i Cipar. Na problematične demokracije otpada između jedne četvrtine i jedne trećine vlada koje sjede oko konferencijskog stola EU-a. Mađarski i poljski slučajevi dobivaju najviše pozornosti dijelom i zbog toga što u sporu postoji ideološki element. Viktor Orban, čelnik Mađarske, oduševljen je predavanjem o "neliberalnoj demokraciji". Poljaci i Mađari također su donijeli zakone koji se kose s neovisnošću pravosuđa.

Korupcija u EU odvija se na staromodan način kao i kod nas - pod krinkom i bez pratećih govora. Privlači manje pozornosti u inozemstvu, ali izaziva masovne demonstracije i političku nestabilnost unutar zemlje. Na tisuće ljudi izašle su na ulice u Bugarskoj kako bi demonstrirale protiv vlade premijera Boyka Borisova. Gužvu rasplamsavaju priče o političarima i dužnosnicima koji kupuju stanove ispod tržišnih cijena - kao i fotografija gospodina Borisova, pored otvorene ladice pune novčanica od 500 eura i zlatnih ingota. Premijer kaže da su slike lažne. Ali čak ga je i bugarski predsjednik Rumen Radev optužio da vodi "mafijašku vladu". Posljednjih godina masovni prosvjedi potresli su i Rumunjsku, gdje su se tužitelji protiv korupcije borili s vladinim ministrima. Liviu Dragnea, nekadašnji voditelj rumunjske politike, poslan je u zatvor u svibnju 2019. na tri i pol godine zbog optužbi za korupciju, čak manje nego Ivo Sanader, naš premijer s najdužim stažem od neovisnosti, koji je osuđen je 13. studenoga na osam godina zbog korupcije. Drugdje u EU, korupcijski skandali pomiješani su s ubojstvom. Jan Kuciak, novinar, i njegova zaručnica Martina Kusnirova ubijeni su u Slovačkoj 2018. Kuciak je istraživao veze između talijanske mafije i dužnosnika bliskih Robertu Ficu, premijeru - koji je bio prisiljen dati ostavku nakon prosvjeda koji su uslijedili nakon Kucijakovog smrt.

Na Malti je Daphne Caruana Galizia, istaknuta istraživačka novinarka, ubijena 2017. godine nakon pisanja o navodnom pranju novca od strane moćnih dužnosnika, kao i o poslovanju premijerove supruge. Istrage i javne demonstracije koje su uslijedile nakon njene smrti na kraju su dovele do ostavke premijera Josepha Muscata i do uhićenja njegovog šefa kabineta Keitha Schembrija. Gospodin Schembri je pod jamčevinom i nije optužen u policijskoj istrazi u prodaju malteških putovnica državljanima izvan EU. Prodaja putovnica na Cipru također je postala kontroverzna - vlada je optužena za izdavanje putovnica stranim kriminalcima i osobama poput sirijskog Bashara al-Assada i kambodžanskog Hun Senova, o čemu je televizijska kuća Al Jazeera snimila dokumentarni film. Neki mogu tvrditi da su korupcija i nasilje u malim zemljama poput Malte ili Cipra relativno beznačajni za EU od 440 milijuna ljudi.

U Njemačkoj je utvrđeno da su bivši kancelar Helmut Kohl i njegova kršćansko-demokratska stranka CDU bili umiješani u zlouporabe te su kažnjeni zbog primanja ilegalnih sredstava za kampanju. U posljednje vrijeme u Italiji se izvještava o brojnim korupcijskim skandalima: na primjer, izvještaj državnog revizora pokazuje da su se slučajevi korupcije u Italiji povećali za više od 200%. U Francuskoj se bivšem predsjedniku Nicolasu Sarkozyju sudi zbog korupcije i širenja utjecaja, a suđeno je četrdeset i devet gospodarstvenika i državnih službenika za stambeno zbrinjavanje zbog primanja mita dok je Jacques Chirac bio gradonačelnik Pariza. Austrijski bivši kancelar Wolfgang Schüssel svoju političku karijeru završio je zbog korupcije, iako se i dalje odvijaju korupcijski skandali. Veliki skandali u korupciji potresli su i zemlje diljem svijeta: Sjedinjene Države, Japan, Južnu Koreju, Meksiko i Keniju.

Direktor Svjetske banke Daniel Kaufmann navodi: "Važno je naglasiti da ovo nije samo problem zemalja u razvoju, već je borba protiv korupcije globalni izazov".

Transparency International ističe kako je talijanski problem možda gori od problema Malte ili Cipra.

Korupcija u bilo kojoj zemlji, koliko god mala bila, utječe na EU u cjelini. Svaka zemlja ima veto na neke ključne politike, poput proračuna EU. Svaka zemlja također dobiva red za predsjedavanje EU i oblikovanje njenog dnevnog reda. Putovnica iz bilo koje zemlje EU daje pravo na život i rad bilo gdje u EU.

Ovlasti EU-a da istražuje korupciju i provodi zakon u svojim državama članicama su ograničene. Nedavno osnovano Europsko javno tužiteljstvo može preuzimati samo slučajeve koji uključuju zlouporabu fondova EU ili radnje njegovog osoblja. Sudjelovanje u EPPO-u je dobrovoljno. Mađarska i Poljska odustale su. Euroskeptici će iskoristiti ove nedostatke kako bi tvrdili da je sama EU trula. Bugarski premijer Borisov zasigurno je dobio veću zaštitu od političara iz EU-a nego što zaslužuje. Ali kad bi se EU raspustila, problemi s korupcijom u zemljama poput Bugarske vjerojatno bi se pogoršali. Nakon što je smijenjena Laura Codruta Kovesi, antikorupcijska tužiteljica u Rumunjskoj, institucije EU podržale su je, te je kasnije imenovana za voditeljicu državnog odvjetništva EU-a - demonstrirajući da političku kulturu Bruxellesa još uvijek postavljaju vlade koje vladavinu zakona shvaćaju ozbiljno.

Dakle, o korupciji u svim zemljama postoji visok stupanj zabrinutosti, te se stoga provode razne aktivnosti, na primjer: uključivanje vladinih agencija zaduženih za statističke podatke, relevantnih ministarstava, iskusnih istraživačkih centara, uz podršku međunarodnih i regionalnih organizacija, što bi trebalo dovesti do učinkovitije borbe protiv korupcije.

Tko preživi, pričat će!





Tagovi: kolumna, kristina čuljak, korupcija, mito, hrvatska, svijet

POŽEGA VRIJEME

48 SATI NA 034PORTALU

.

Oglasili se organizatori sinoćnjeg partyja: Vreće za smeće smo dijelili, isprike svima koje su se našli uvrijeđeni

.

Vozačku dozvolu mogu vam dostaviti i na kućna vrata, evo koliko to košta

.

Poznati najnoviji podaci Nacionalnog stožera

.

Noćas požar krovišta obiteljske kuće u Mihaljevcima

.

Kremšnite gotove za 20 minuta: Desert koji paše i nakon obilnog ručka

.

Oprez pri spaljivanju korova: Vatrogasci DVD-a Brestovac zadnjih dana imaju pune ruke posla

.

PSŽ: Na posljednjem testiranju obrađeno je 183 uzorka, od kojih su 2 pozitivna

.

VELIKA PREVARA U SLAVONIJI: Sklapali lažne ugovore, evo detalja...

.

Kućni testovi na koronu uskoro i u dućanima, poznata i cijena

.

Što sve trebaju znati podstanari u Njemačkoj

.

Hrvatska do 2030. mora otvoriti 200.000 radnih mjesta i zaposliti 75% odraslih

.

Korizmena duhovna obnova za redovnice u Požegi

.

Nakon jutranje magle i mraza, sunčano

.

U Požegi je upravo po uzoru na druge gradove započeo party na otvorenom

.

KRŠ I LOM: Prometna nesreća u Požegi, vozače odvezla Hitna pomoć

.

PO UZORU NA DRUGE GRADOVE: U Požegi večeras party na otvorenom

.

Jeste li znali da je Požega u 16. stoljeću imala više slastičarnica nego danas?

.

U međunarodnom projektu ,, Kraljice i kraljevi drame“ sudjeluje i dramska skupina čaglinske škole

.

Subotnja šetnja Požegom, 06.03.2021.

.

Nacionalni stožer CZ objavio nove podatke za Hrvatsku

.

Vjeroučiteljica pitala djecu bi li radije sjedili kraj Srbina, Roma ili geja

.

Bez preklapanja tijesta: Recept za mekane kroasane koji se pripremaju brže od klasičnih

.

Naziru se vizure lipičkog Spomen parka Domovinskog rata

.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 58 slučajeva zaraze korona virusom

.

Poznati epidemiolog: Samo u ovoj situaciji sigurno je skinuti masku u društvu

.

Za predsjednika Gradske organizacije Narodne stranke – reformisti u Požegi, izabran je Predrag Livak

.

Danas pretežno sunčano s najvišom dnevnom temperaturom između 3 do 8 °C

.

ODLIČNE VIJESTI: Njemačka je Požeško-slavonsku županiju proglasila sigurnom za putovanje

FOTONALAZ

Bira se Europsko stablo godine – podržite „Najstariju Medulinku“ koja predstavlja Hrvatsku