IZVJEŠĆE SOA-E ‘Hrvatska na udaru sve većih opasnosti iz okruženja. Ovo su najozbiljnije…’
FOTO: SOA
Hrvatska ostaje sigurna i stabilna demokracija, unatoč izazovnom i nestabilnom sigurnosnom okruženju na globalnoj i europskoj razini, stoji u ovogodišnjem javnom izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), objavljenom u nedjelju.
U izvješću se ističe da ne postoji izravna prijetnja hrvatskom teritoriju i građanima iako intenzivna globalna politička i sigurnosna previranja snažno utječu na društveni i gospodarski ambijent zemlje.
Mali rizik od terorističkih napada u Hrvatskoj
Protekla godina bila je obilježena složenim i neizvjesnim sigurnosnim prilikama, pogoršanima ruskom agresijom na Ukrajinu i nestabilnostima na Bliskom istoku.
Posljedice rata u Ukrajini osjećaju se globalno, utječući na sigurnosnu arhitekturu Europe i naglašavajući potrebu jačanja europskih obrambenih kapaciteta i neovisnosti, posebno u energetici i strateškim industrijama.
Tome u prilog, ističe SOA, idu i odluke Švedske i Finske koje su napustile politiku neutralnosti i priključile se Sjevernoatlantskom savezu (NATO).
Rizik organiziranih terorističkih napada u Hrvatskoj procjenjuje se kao nizak, no nijedna zemlja nije u potpunosti izuzeta.
Glavni izvor prijetnje islamski terorizam
Glavni izvor prijetnje u Europi ostaje islamski ekstremizam, s povećanim brojem mladih i maloljetnih pojedinaca koji su podložni radikalizaciji, često putem online propagande.
U susjednim državama zabilježeni su džihadistički napadi, dok je na području Zapadnog Balkana znatan broj bivših pripadnika terorističkih organizacija pušten na slobodu nakon odsluženja kratkih kazni.
Potencijal za širenje ekstremizma među mladima u Hrvatskoj i dalje zahtijeva pozornost, iako društvo tradicionalno odbacuje sve oblike ekstremizma, zaključuje SOA.
Sve više kibernetičkih prijetnji
Navode da su u stalnom porastu kibernetičke prijetnje, što potvrđuje porast državnih i organiziranih napada na hrvatske institucije pa su u 2024. zabilježena 38 takva slučaja, što je najviše do sada.
Primarni cilj tih napada je špijunaža i krađa podataka od važnosti za nacionalnu sigurnost, a najčešće su mete državna tijela i kritična infrastruktura.
Ističu i da je početkom 2024. SOA postala središnje nacionalno tijelo za kibernetičku sigurnost pa Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost koordinira zaštitu informacijskog prostora.
Obavještajno djelovanje prema Hrvatskoj i drugim državama Europske unije uključuje špijunažu, sabotaže i pokušaje destabilizacije putem utjecajnih operacija, posebno iz ruskih izvora. Cilj je, kako navodi SOA, otežati međunarodnu pomoć Ukrajini, ali i proširiti strah i nepovjerenje prema NATO-u i EU.
Opasnost od ‘srpsko-crnogorskih kriminalnih grupa’
Navode i da organizirane skupine s područja Zapadnog Balkana, posebno “srpsko-crnogorske” kriminalne grupe, sudjeluju u međunarodnom krijumčarenju narkotika, često koristeći nasilne metode.
Nezakonite migracije, dodaju, ostaju intenzivne pod utjecajem globalne nestabilnosti, dok izostanak identifikacijskih dokumenata kod većine ilegalnih migranata povećava sigurnosni rizik, uključujući opasnost od infiltracije ekstremista i kriminalaca.
Promicanje koncepta ‘srpskog svijeta’
Istovremeno, stabilnost regije Zapadnog Balkana od presudne je važnosti za Hrvatsku. I dalje su prisutni neriješeni politički i sigurnosni prijepori, osobito u Bosni i Hercegovini, vezani za izbornu legitimnost Hrvata, ali i jačanje utjecaja Srbije kroz promicanje koncepta “srpskog svijeta“.
Izrazili su i zabrinutost zbog lošeg tretiranja hrvatskih građana u Srbiji, koji su u vrijeme prosvjeda protiv vlasti u toj državi proglašavani špijunima te su protjerivani ili im je na granici branjen ulazak.
U Crnoj Gori, ističe SOA, vlada rascjep između proeuropske i proruske opcije, dok radikalne stranke sve snažnije oblikuju političku scenu. Povećan je i politički utjecaj Srpske pravoslavne crkve, snažno povezane s Rusijom, osobito u procesima povezivanja s Republikom Srpskom i Srbijom.
Jačanje položaja Hrvatske u Europi
SOA je 2024. provela više od 6200 sigurnosnih provjera, 551 sigurnosnu prosudbu te više od 108.000 provjera stranaca. Prikupila je podatke o nestalim osobama iz Domovinskog rata i surađivala s međunarodnim partnerima na zaštiti europske sigurnosti.
Rad SOA-e pod stalnim je parlamentarnim, stručnim i građanskim nadzorom, uz dodatnu sudsku kontrolu, a Hrvatska, kako je istaknuto, ostvaruje visoke standarde transparentnosti u sigurnosno-obavještajnom sektoru.
Globalna ekonomska kretanja i trendovi, navodi SOA, snažno utječu na gospodarsku sigurnost Hrvatske.
Presudni su prometni i energetski kapaciteti poput jadranskih luka i LNG terminala na Krku, koji jačaju europsku energetsku neovisnost te osiguravaju strateški položaj Hrvatske u europskoj sigurnosnoj arhitekturi.
