Istraživanje: Hrvati najviše vjeruju onome što čuju na televiziji i radiju
(FOTO: Shutterstock)
Prema najnovijem istraživanju javnog mnijenja, Hrvati najviše vjeruju onome što čuju na radiju i televiziji, a onome na društvenim mrežama najmanje. Agencija Promocija plus provela je za RTL istraživanja o tome kakvo je povjerenje Hrvata u medije i kome najviše vjeruju.
Koliko građani vjeruju televiziji?Od svih ispitanika televiziji vjeruje svaki četvrti ispitanik, odnosno njih 26.5 posto. Nešto je viši postotak onih koji joj ne vjeruju (29.1 posto), a jako je puno onih - više od 43 posto - koji imaju podijeljen odnos prema televiziji.
Televiziji više vjeruju žene od muškaraca (28 posto prema 24.9 posto), stariji (41.2 posto) i oni slabije obrazovani (36.7 posto). Najniža razina povjerenja u televiziju zabilježena je u Dalmaciji (18.3 posto), a najviša na području Zagreba i okolice (29.4 posto).
Kakvo je povjerenje u radio?Radio ima nešto veće povjerenje ispitanika: 28.1 posto. Manje je onih koji ne vjeruju radiju kao mediju (26.9 posto), a gotovo je 40 posto onih s podijeljenim odnosom.
Nema značajnijih razlika u odnosu muškaraca i žena prema radiju, dok se najviša razina povjerenja i u ovom slučaju bilježi među najstarijom populacijom (39.2 posto) i među najslabije obrazovanima (32.2 posto). Veća razina povjerenja zabilježena je u regijama Sjeverna Hrvatska (31.9 posto), zagrebačkom području (31.3 posto) i Sjevernojadranskoj regiji (30.5 posto).
Dnevne novine, tjednici, portaliAko gledamo pisane medije - dnevnim novinama se vjeruje manje od televizije ili radija. Povjerenje u njih ima oko 22 posto. Gotovo 33 posto ne vjeruje dnevnim tiskovinama, a 39.3 posto je onih koji niti vjeruju niti ne vjeruju dnevnim novinama.
Muškarci imaju višu razinu nepovjerenja u dnevne novine od žena (36.2 posto prema 29.9 posto). Razina povjerenja je dobno uvjetovana, jer se najniža razina povjerenja bilježi među najmlađima (14.6 posto), a najveća razina među najstarijima (33.4 posto). Veću razinu povjerenja dnevne novine bilježe među najslabije obrazovanima (28.8 posto) te među populacijom sa zagrebačkog područja (26.1 posto).
Tjednicima i magazinima ljudi vjeruju još manje - svega 12 posto. Ne vjeruje im više od 40 posto ispitanika, s tim da je nepovjerenje češće među muškarcima nego ženama (46.3 posto prema 37.2 posto).
Portalima dnevnih novina se vjeruje više od samostalnihAko govorimo o novijim izvorima informiranja - zanimljivo je da se portalima kojima su izdavači dnevne novine više vjeruje - i od njihovih tiskanih izdanja, ali i od njihovih online konkurenata. Portali u vlasništvu dnevnih novina bilježe povjerenje od 17.3 posto u odnosu prema 13.9 posto za samostalne news portale.
Društvenim mrežama i YouTube kanalu se vjeruje najmanje – 9.8 posto i 12.3 posto unatoč tome što ih vrlo često koristimo.
Kako građani konzumiraju medije?Drugo područje istraživanja odnosi se na to kako građani konzumiraju medije. Rezultati pokazuju da filmove i serije najčešće gledaju putem televizijskih programa, a gotovo dvostruko manje preko interneta i streaming servisa. Mnogi su se pronašli u tvrdnji da kod kuće više gledaju televiziju nego što koriste internet, a da njega češće koristimo preko mobitela nego preko računala.
Ako gledamo po spolu i dobi – zanimljivo: muškarce, posebno mlađe dugački članci ne privlače na čitanje, a društvene mreže su im jednako važne za informiranje kao i tradicionalni mediji. Žene se češće pronalaze u izjavi da kod kuće češće biraju TV u odnosu na internet.
"Čitam samo naslove članaka"Kad je riječ o načinu korištenja medijskih informativnih sadržaja, često se može čuti izjava "Čitam samo naslove članaka". To je pojava koja se češće bilježi među najmlađim ispitanicima te među onima slabijeg obrazovanja, a regionalno promatrano u obje jadranske regije (Dalmacija i Sjevernojadranska, gdje izjava "prelistati novine uz jutarnju kavicu" češće znači pogledati samo naslove nego čitati tekstove članaka).
Gledajući prosjek, mediji u Hrvatskoj imaju relativno nisku razinu povjerenja. S tim da tradicionalni mediji (TV, radio i tisak) imaju nešto višu razinu povjerenja od news portala, društvenih mreža ili YouTubea. Dakako, važno je koga birate slušati i gledati.
Istraživanje za RTL je provela agencija Promocija plus od 23. svibnja do 15. lipnja. Istraživanje je napravljeno na uzorku od 1054 ispitanika u cijeloj zemlji. Standardna greška je +/- 3 posto, a razina pouzdanosti 95 posto.
(IZVOR: www.rtl.hr)
