¨Priznato samo pola Slavonskog kulina. Šteta!¨
29.11.2017.
Franjo Memedović
Pregleda: 6635
Kulin ili kulen?
(FOTO: F.M.)
KULIN ili KULEN ? Je li oko ovoga uopće potrebna polemika i neki trud drugačijeg uvjeravanja? Teško je voditi raspravu na ovu temu s onima koji tvrde i koji se čak i na neke autoritete pozivaju, s čime žele učvrstiti svoje mišljenje, kako se ova naša slavonska delicija može zvati i ovako i onako. A može li to baš biti tako?
Bez velike volje za nastavkom polemike, treba napisati da sva tumačenja u korist imena KULEN nisu uvjerljiva i jedino što u tome može biti točno to je da se radi o nekoj naknadnoj novokomponiranoj izvedenici od imena KULIN, koja se dogodila u i kroz određeno vrijeme, pa čak i od samih autoriteta, koji ne moraju baš uvijek biti vjerodostojan izvor informacije, bez obzira na to što su stručni u nekim svojim područjima zbog čega bi trebali imati veću odgovornost prema javnosti, ali nikako nemaju pravo mijenjati povijest i tradiciju.
Može se priznati da KULEN nije srbiziran, ali je sigurno na neki način modernizirano ime KULINA, što nikako ne može biti dopustivo. Očito se u ovom slučaju radi o posljedici nekog jezičnog pomodarstva i počinjanja povijesti sa mnom i od mene, čemu smo mi kao narod i pojedinci skloni, a u čemu imamo potvrdu takvog svog ponašanja u posljednjih dvadeset i pet godina u mnogim područjima života. Zbog ovakvog i sličnih ponašanja možemo tražiti i razloge i uzroke sveopće društvene i gospodarske situacije u ovoj društvenoj zajednici u kojoj živimo i koju, kao toliko volimo. A kako nam je, pa to valjda znamo i osjećamo.
Tumačiti kako Slavonci nemaju ništa protiv da se KULIN i KULENOM zvati može jer kao, bitnije je od imena i naziva da se radi o dobrom suhomesnatom proizvodu, više je nego neodgovorno, a pomalo je i licemjerno. Treba proći kroz ostatak ruralne Slavonije koja na žalost nestaje. Razgovarati i pitati stariji živalj može li se KULIN KULENOM zvati i je li itko šezdesetih ili sedamdesetih godina prošlog stoljeća čuo za KULEN. Njima sigurno nije svejedno je li KULIN ili KULEN, jer kada bi im isto bilo, onda oni to što jesu ne bi bili. A što se kuljavih ljudi tiče i u tim davnim godinama bilo je kuljavih većinom muškaraca, a da je te i takve netko uspoređivao s KULINOM, to se nije događalo i na takav način uspoređivalo i to mogu biti samo proizvoljna tumačenja korištena kao loša argumentacija svojim mišljenjima i stavovima o nazivu KULINA.
Posljedica iskrivljenog imena KULINA je zasigurno i razlog spora sa Slovencima kojeg smo imali oko priznavanja izvornosti KULINA, jer su oni s pravom tražili zaštitu svoga kulena. Ovom prilikom neke treba podsjetiti da je Hrvatska u početku tražila zaštitu SLAVONSKOG KULENA, na čega su Slovenci reagirali i to osporavali jer i oni imaju taj neki svoj KULEN. Kada je vrag odnio šalu i kad se vidjelo da nam ta zaštiti s imenom KULEN neće proći, onda se netko sjetio kako bi bilo dobro za zaštitu traženog proizvoda staviti naziv SLAVONSKI KULEN/KULUN. Treba li ovome išta više dodati, osim da problema niti sa Slovencima , niti s EU ne bi bilo da se odmah na početku ovog postupka tražila zaštita izvornosti SLAVONSKOG KULINA, a nije. To je velika šteta, pa zbog toga sada imamo priznato samo pola izvornosti i istine o našem SLAVONSKOM KULINU, jer ona druga polovica pripada KULENU.
Tekst i foto: Franjo Memedović
