E, tu je pljačka: Ustanovit ćemo koliko je Grad trošio na zelene površine koje nisu gradske
Ivica Samardžić pokazuje meduze izvađene iz ribnjaka u Brestovcu
(FOTO: Mario Nakić)
Reagiranje na jučer objavljen tekst s konferencije za medije požeškog SDP-a i HNS-a danas nam je pristiglo i od dr. sc. Ivice Samarđića, predsjednika gradskog Povjerenstva za hortikulturu. Njegov dopis prenosimo u cijelosti.
"Povjerenstvo za hortikulturu imenovano je temeljem Rješenja Grada Požege od 11. srpnja 2013. godine i u njemu su priznati hortikulturni stručnjaci koji se bave problematikom zelenih površina te se ne radi o nikakvom "kvazi nadri i nazovi" povjerenstvom. Povjerenstvo duže vremena prati stanje zelenih površina grada pa tako i crnih topola u parku na Orljavi za koje je na terenu zaključilo da su suha, bolesna, te opasna za pješake i korisnike parka, te da ih treba ukloniti uz zaduženje grada za nabavku i sadnju novih zamjenskih 10 stabala na utvrđenu lokaciju od strane hortikulturnog stručnjaka.
Treba znati da su crne topole uklonjene u brojnim europskim gradovima i parkovima jer predstavljaju javno zdravstveni problem bolesnika s dišnim problemima, pneumonije, peludi crne topole u bijelim nanosima izazivaju kihanje, kašalj, suzenje očiju kod ljudi te kod životinja posebno sisavaca i riba. Oko 10 % populacije je alergično na kunadru- pelud crne topole, te se najviše iz alergijskih i zdravstvenih razloga uklanjaju iz gradova i ne sade u parkovima.
Zanimljiv je račun kako stabla u parku na Orljavi koja su sađena 1933. do 1936. mogu biti nazivana stoljetnima. Vijek topola u šumama je oko 50 godina a u kulturama i do 30. Drvo topole je mekano i izrazito tehnički najlošije i gotovo neisplativo za uzgoj, tehniku i ogrjev što znaju i ne šumarski stručnjaci. U parkovima se uklanjaju kad su stara, bolesna, neestetska i potencijalno opasna. Ove topole bile su trule i bolesne što se vidi na fotografijama. Jadan je onaj koji se ogrije na ove topole, a čarobnjak onaj koji utvrdi da se radi o 50 kubnih metara.
Povjerenstvo aktivno radi na uređenju zelenih površina grada. U posljednje vrijeme mogu se istaći drvoredi i aleje u Ulici Pavla Radića, Kralja Krešimira, Zagrebačka, Dubrovačka, Osječka itd. Jedna od važnih aktivnosti je i sređivanje katastra zelenih površina koje je pri kraju, te će se moći ustanoviti koliko je grad godinama trošio novca na uređenje i održavanje zelenih površina koje nisu gradske. E, tu je pljačka, milijunska!"
