Nova otkrića: Blagoslovljene obnovljene freske (foto)
15.12.2014.
Aleksandar Grlić
Pregleda: 4729
Ivan Srša
(FOTO: Aleksandar Grlić)
Požeški biskup Antun Škvorčević je jučer blagoslovio obnovljene freske crkve sv. Lovre u Požegi. Na euharistijskom slavlju su, osim brojnih vjernika i požeško-slavonskog župana Alojza Tomaševića, prisustvovali ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda Mario Braun i voditelj restauracije Ivan Srša koji su prije mise prezentirali velika otkrića do kojih su došli u svojem radu. Crkva iz 14. stoljeća bi mogla biti pregrađena i dograđena na 200 godina starijoj crkvi.
- Prema položaju freski na trijumfalnom luku došli smo do zaključka da je luk proširen, odnosno da je postojeće svetište mlađe i preoblikovano. Prijašnje svetište je moglo biti polukružnog oblika i na takvom trijumfalnom luku su bili oslici iz prvoga sloja Majke Milosrđa, a na južnijoj strani je bila scena s biskupom. Prema arhitektonskom obliku niša vidi se da dio zidova s obje strane nedostaje. Došli smo do zaključka da je stari dio crkve u principu lađa, a da je mlađi svetište sagrađeno u posljednjoj četvrtini 14. stoljeća. To znači da je prijašnja crkva najvjerojatnije sagrađena između 1190. i 1220. godine. To znači da imamo fazu koju prije nismo razumijevali na taj način - izložio je otkrića Ivan Srša, voditelj restauratorskih radova.
Freske sv. Katarine, sv. Margarete i velike scene raspeća na južnom zidu kriju potencijalne tragove zbog kojih restaurator Srša vjeruje da ih je možda naručio Ludovik I. Anžuvinac, hrvatsko-ugarski i poljski kralj nakon rođenja kćeri Marije. Ako se teorija pokaže točnom, mogla bi otkriti identitet nepoznatog talijanskog majstora i obogatiti spoznaje o Požegi kao gradu hrvatsko-ugarskih kraljica.
- Na temelju stanja slika i stila riječ je očito o 14. stoljeću. Po kvaliteti oslika se čini da ih je radio talijanski majstor. Za takav način oslikavanja i kvalitetu je morao postojati bogatiji sponzor. S obzirom na to da bi to moglo biti razdoblje od 1380. do 1390. godine, sponzor bi mogao biti, ako nitko drugi, sam Ludovik I. Anžuvinac. To je još pod upitnikom, ali neki povijesni podatci upućuju na to. Njegova prva supruga se zvala Margareta, a prva kćer Katarina. Moguće je da su te freske izrađene kad mu se rodila druga kćer Marija. Tu se čini da bi mogli naći pokrovitelja tih fresaka, a onda preko njih tražiti i vezu s krugom talijanskih umjetnika, naime Anžuvinci su podrijetlom iz Napulja - pojašnjava Ivan Srše.
- Nismo išli sanirati ogrebotine. To je otisak vremena i to se ne radi. Sanirali smo sitna oštećenja kojih je bilo puno jer su u jednoj fazi freske bile natučene čekićem kako bi se na njih mogla staviti nova žbuka. Maknuli smo ono što zaista smeta oku, a ostavili smo sve ove male sitne ogrebotine i pukotine. To je u biti dah prošlosti, tako se može promatrati freska bez narušavanja scene i pogađanja što sama scena govori. Bude li sredstava, možda bismo mogli završiti fragmente koji stoje iznad ulaza, tijekom zime i proljeća, ali to u ovom trenutku nije sigurno. Moramo vidjeti kako će biti s novcem - rekao nam je na kraju restaurator.
