27.07.2014.
Aleksandar Grlić
Pregleda: 5126
Vili Šostar
(FOTO: Aleksandar Grlić)
Pčelare u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Požeštini, pogodila je iznimno loša godina. Kiša je uzrokovala nedostatak ispaše, ove marljive radilice pogađaju zagađenja i neprimjerena upotreba zaštitnih sredstava. Između pčelara i voćara zbog toga se uvijek vodi mali rat, ali su i jedni drugima potrebni. Od bolesti ih najviše muči američka gnjiloća i nešto manje nametnik varroa. Ostale su uspjeli istrijebiti uz pomoć lijekova koje dobivaju od države.
- Pčele su jako dobro krenule u samo proljeće. Bila je dosta blaga zima, tako da nije bilo posebnih gubitaka, ali s prvom pašom krenule su kiše i loše vrijeme Isto je bilo i s idućim pašama, tako da jednostavno pčela nije imala mogućnosti ništa sakupiti. Sve je kiša oprala, nije bilo ništa nektara ni meda ove godine. Situacija je kompletno u Hrvatskoj jako loša. Uopće nema zalihe domaćeg meda u Hrvatskoj. Unazad par godina se ponavlja ista situacija. Jedan od glavnih razloga je vrijeme, drugdje zagađenje. Što dalje idemo, ima sve manje pčela, događaju se poplave i ljudi ostaju bez košnica - priča nam Vili Šostar, predsjednik Udruge "Slavonska pčela" dok prodaje zalihe od prošle godine jer novog meda nema.
- Sad smo ušli u EU i bilo bi normalno da se poštuju neki osnovni zakoni, ali svakome je u interesu dobiti što više voća i on ne bira sredstva, njega ne zanima što će se dogoditi u prirodi, ali to je kratkoročno gledanje jer bez pčela nema ni voća. Danas više pčela u prirodi ne može opstati, danas u šumi više ne možete naći pčelu u drvetu jer ona godinu dana ne može opstati bez pčelara - nastavio je Šostar.
- Kod nas u Požeštini se ove godine pojavila američka gnjiloća, bolest koja uništava leglo i za koju nema lijeka. Mora se jednostavno sve maknuti s pčelinjaka, odvojiti i zapaliti da nema kontakta s drugim pčelama. Zatim ima nešto malo varroe, to je mali nametnik koji pčeli slabi imunitet. Pčela slabi i jednostavno ne može raditi. Druge bolesti smo uglavnom uspjeli iskorijeniti. Ja imam sreću jer je moj pčelinjak izdvojen 6 kilometara od Požege. Pčelu nikud ne selim i u krugu par kilometara nemam pčelara. Imam 70-ak pčelinjih društava. Meni je to samo dodatno zanimanje. Danas se teško može živjeti od pčelarstva zato što pčeli trebate više dati nego što od nje možete dobiti. Ove godine sam u debelom minusu, no ne gledam to na taj način. To je moj hobi i ne gledam koliko pčeli dam, to je meni ljubav i nije mi žao - dodaje Šostar na kraju.