Prinos prepolovljen: ¨Bit će dobro ako budemo na nuli¨
08.07.2014.
Aleksandar Grlić
Pregleda: 4798
Žetva pšenice - ilustrativna fotografija
(FOTO: Wikimedia Commons)
Pšenica, koja je ove godine podbacila i prinosima i kvalitetom, potaknula Udrugu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "Život" sa sjedištem u Kutjevu da uputi dopis predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću. Prošle godine je zasijano i 20.000 hektara manje nego 2012. godine. Niska kvaliteta pšenice uzrokovana obilnim oborinam pogodila je najteže one ratare koji nisu na vrijeme zaštitili pšenicu od bolesti hrđavosti, no i oni koji su se zaštitili imaju prinose manje i do 30 posto. Ivica Malnar, ratar iz Bekteža tvrdi da će ove godine, uza sve najmodernije metode zaštite, biti sretan ako bude na nuli.
- Još nisam krenuo sa pšenicom. Uljanu repicu smo danas završili i trebali smo početi pšenicu, ali pala je kiša. Uglavnom su prinosi kod ljudi koji su dosad kosili katastrofa. Čak 50 posto su slabiji nego prošle godine. Što se tiče kvalitete, hektolitri su na granici, minimum minimuma je 76, a oni se kreću od 70 do 75. O pekarskim svojstvima i glutenu vam ne mogu reći, ali je pšenica na granici da ne ide u stočnu hranu. Oni koji su radili zaštitu imaju 20 do 30 posto manje prinose. Tko je nije pravovremeno odradio, imat će štete i do 60 posto. Ove godina će to biti oko 3,5 tone po hektaru, a prošle godine je bilo šest-sedam tona.
Otkupna cijena od 1,05 kuna se nije mijenjala, a poljoprivrednici će ispaštati i zbog visokog postotka nečistoća. Malnar se boji da najgore slijedi iduće godine. Zbog uštede mnogima bi moglo pasti na pamet sijati nekvalitetnu i oboljelu pšenicu.
- Prošla godina je bila prinosno solidna, a cjenovno katastrofa. Donesite i sami zaključak kad vam je u prosjeku 40 posto manji prinos, a otkupna cijena ista kao i prošle godine. Postotak primjese nečistoća ili vlage se također povećao. Neku pšenicu neće preuzeti ni mlinovi jer je loše kvalitete. Kud nas je sve pogodilo, još i "dragi Bogo nas je je lijepo pomazio". To je jedan od posljednjih čavala u lijesu poljoprivrede. Nije samo pšenica u pitanju, podbacio je i ječam, uljana repica je 10 do 15 posto manje rodila. S repicom se još može pokriti, ali pšenica i ječam su "strava i užas". Kud je loša kvaliteta, ljudi će ostavljati svoju pšenicu za iduću godinu. Sijat će se bez gnojiva jer ljudi nemaju ekonomske računice, koristit će se domaće sjeme puno smrdljive snijeti. Ja sam u to ušao skroz što se tiče prihrane, obrade, zaštite pa ne znam hoću li biti na nuli - dodaje Malnar.
