Imate minus na računu? Banka bi ga mogla prodati pa bi mogli dobiti ovrhu, prisilnu naplatu ili ići u bankrot
Banke
(FOTO: 034 portal)
U razdoblju od 2017. do 2021. godine banke u Hrvatskoj su agencijama za naplatu potraživanja počele prodavati dugove svojih klijenata, pri čemu su se najviše rješavale nenaplativih, odnosno loših, gotovinskih nenamjenskih kredita, a potom loših stambenih kredita.
Iznenađenje ipak predstavlja činjenica da banke u Hrvatskoj već pet godina doslovno prodaju i »minuse«, odnosno nenaplativa prekoračenja po tekućim, transakcijskim računima agencijama za naplatu potraživanja koje onda dugove utjeruju na poznate načine (prisilna naplata, ovrhe, bankroti).
Podatci o iznosima koje su banke prodale agencijama su dobiveni od Hrvatske narodne banke (tablica ‘Prodana potraživanja od kućanstava’, s podacima o prodanim bankarskim potraživanjima kućanstava, uključivo i prodaju »minusa«, tzv. rizične skupine B i C). Prema njima, banke su najviše duga prodale u 2017. godini- 313 milijuna kuna, a ukupno se u pet godina taj iznos popeo na vrtoglavih gotovo 500 milijuna kuna.
Potraživanje duga nije regulirano
S obzirom na nagli porast cijena i života, pitanje vremena je kad će građani sve više potezati za minusom na računima, a kad "zaglibe" i ne budu ih mogli vraćati, prijeti im već spomenuta prislina naplata, ovrhe, bankroti... Isto tako, ustupanje ili preprodaja dugova i potraživanja nije potpuno regulirano, piše Novi list.
Banke nisu poslušale HNB
U HNB-u kažu da banke pretežno nisu postupale po preporukama iz njihove Okružnice iz srpnja prošle godine, pa je tako broj prešutno prihvaćenih prekoračenja u prosincu 2021. tek blago smanjen u odnosu na rujan 2021., i to sa 1.781.312 na 1.765.136 prekoračenja.
HNB, međutim, nije pokrenuo postupak protiv nijedne banke po pitanju korištenja prešutnih minusa, jer je Okružnica sadržavala preporuke koje nisu pravno obvezujuće za banke.
Pritom napominju da prelaskom s dopuštenih na prešutna prekoračenja banke nisu postupale protupropisno. Od HNB-a saznajemo i da njihovi, te predstavnici Ministarstva financija, »rade na finalizaciji rješenja kojima bi se dodatno zaštitilo potrošače kada su u pitanju prekoračenja po tekućim računima.
Iz HNB-a su Novom listu rekli i da, prema njima dostupnim podacima, »ni jedna država u Europskoj uniji ne zabranjuje bankama prodaju kredita građana«. Možda još treba dodati i da ukupni krediti građanima iznose oko 140 milijardi kuna, formalno »loših« kredita, tzv. NPL-ova, koje, dakle, banke još drže u bilancama i toleriraju, ima do nekih 5 posto, a sada vidimo da su ih skoro još toliko i prodale.
