Husse savjetuje: Prehrana pasa s gastritisom
26.11.2021. | 11:36
Husse Požega
Pregleda: 7762
(FOTO: Husse Požega)
Gastritis je stanje koje nastaje kao posljedica upale želučane sluznice uz njeno posljedično oštećenje, a rezultira poremećenom probavom, apsorpcijom ili prolazom hrane. Sluznicu želuca mogu nadražiti razne tvari ili strana tijela, stoga je gastritis česta pojava kod pasa jer naši dlakavi prijatelji jedu stvari kojima nije mjesto u probavnom sustavu. Gastritis se javlja u obliku promjena na sluznici i to akutne ili kronične naravi. Kod akutnog gastritisa dolazi do pojave jakih, kratkotrajnih i iznenadnih simptoma, dok simptomi kod kroničnog gastritisa traju duže vrijeme i pogoršavaju se s vremenom.
Akutni gastritis
Akutni gastritis je sindrom iznenadnog povraćanja, najčešće zbog inzulta na sluznicu želuca ili zbog upale. Uzrokovan je probavom tvari koje oštećuju zaštitnu barijeru sluznice želuca. Sve što pas može pojesti, može biti uzrok gastritisa. Bilo to pokvarena, trula i kontaminirana sirova hrana iz smeća, strani neprehrambeni predmeti poput drveta, kamenja i pijeska ili hrana namijenjena za ljudsku prehranu, uključujući kosti ili začinjenu hranu.
U kemikalijama i sredstvima za čišćenje se mogu nalaziti otrovne tvari koje mogu izazvati akutni gastritis kod pasa. Velike doze kortikosteroida ili davanje psima lijekove namijenjene za ljudsku upotrebu, poput aspirina ili lupoceta, mogu imati loše posljedice za zdravlje psa. Uzroci gastritisa mogu biti vezani i uz pogrešnu hranidbu, što podrazumijeva neracionalan režim i način hranjenja ili česte promjene hrane. Simptomi kod akutnog gastritisa mogu biti jaki, ali mogu nestati za 24 sata. Najčešći simptom je iznenadno povraćanje hrane sa ili bez žute i pjenaste žuči te ostataka progutanih tvari, poput kosti ili trave. Psi zauzimaju „pozu u molitvi“ jer si tako žele olakšati bolove i nelagodu koju osjećaju u abdomenu te često pojačano sline i mljackaju. Česta je pojava proljeva ili crne i katranske stolice (melena). Ovisno o uzroku gastritisa i težini slučaja, neki psu mogu izgubiti na težini, dehidrirati ili čak pasti u depresiju.
Postavljanje dijagnoze
Veterinar na temelju informacija od vlasnika može postaviti dijagnozu i odrediti pravilnu terapiju, no bitno je da dobije informacije kako izgleda obrok psa. Koju količinu hrane konzumira i dobiva li poslastice ili kuhanu hranu, koliko često i kako jede (halapljivo ili umjereno). Stresni i emocionalni događaji poput rođenja novog djeteta, novi pas u obitelji ili preseljenje mogu negativno utjecati na probavu psa. Osim hranidbe i života psa, bitno je znati i povijest bolesti jer gastritis može biti samo popratni simptom neke druge bolesti. Veterinar će klinički pregledati životinju, ali se često neće uočiti neke bitnije promjene, osim eventualne povišene tjelesne temperature ili znakova boli prilikom palpacije abdombinalnog područja. Ako su uzrok gastritisa štetne ili toksične tvari, bitno ih je ukloniti iz okoline psa i onemogućiti pristup tim tvarima.
Prehrana psa s gastritisom
Bez obzira radi li se o težem ili lakšem slučaju, najčešće je korisno psima ne davati hranu kroz jedan periodu danu (12-24 sati) kako bi se smirila upala želuca. Psu je važno nuditi vodu zbog prevencije nastanka dehidracije, ali u malim količinama kako se želudac ne bi dodatno nadražio. Ako pas ne povraća, bitno je osigurati dijetalnu i hipoalergenu hranu (monoprotein, odnosno jedan izvor proteina i riža kao lako probavljivi ugljikohidrat) koja je oskudna mastima kako se ne bi uključili enzimi gušterače koji bi dodatno potaknuli razvoj upale. Ako se vlasnik odluči za kuhane obroke, meso i riža trebaju biti u omjeru 1:3, no treba biti svjestan kako kuhanje hrane treba biti kratkotrajni odabir prehrane (do 2 dana) jer kuhani obrok nije dobro izbalansiran obrok za psa.
Hrana se treba uvoditi u malim količinama (pola normalnog obroka) te se treba podijeliti u više obroka (4-8 obroka) na dan. Zadnji obrok treba biti što kasnije navečer prije spavanja (prema mogućnostima vlasnika) kako se po noći kiselina ne bi skupljala na prazan želudac te da pas ujutro ne bi povraćao sluz s primjesama žuči. To je stanje poznato kao refluksni gastritis („sindrom povraćanja žuči“) kod kojeg je motilitet želuca oslabljen te su oštećene epitelne stanice želuca. Ovisno o zdravstvenom stanju psa, kroz 3 do 5 dana treba lagano povećavati količinu obroka, kako bi se u konačnici pas vratio svojem ritmu prehrane. U tom razdoblju, psu se ne smiju davati poslastice niti bilo kakav drugi oblik hrane (konzerve, kuhana hrana) osim dijetalne hipoalergene hrane. Po završetku akutne faze, u hranidbu je dobro pridodati i dodatke prehrani, poput probiotika („dobre“ bakterije) i prebiotika (neprobavljivi ugljikohdirati koji su hrana „dobrim“ bakterijama). Po završetku epizode gastritisa, pas može ostati na hipoalergenoj hrani kako bi se ublažili eventualni budući simptomi povraćanja ili proljeva.
Liječenje akutnog gastritisa
Liječenje akutnog gastritisa je zbog obujma mogućih uzroka i čestih lakših kliničkih simptoma, koji traju 1- 2 dana, simptomatsko i potporno te samo neki psi zahtijevaju medicinsko tretiranje lijekovima. Ako pas odbija piti vodu duže vrijeme i u slučaju težeg povraćanja, proljeva te posljedične dehidracije, nužan je odlazak veterinaru. Davanje tekućine intravenskim putem će nadomjestiti gubitak tekućine i obnoviti elektrolite, a ovisno o zdravstvenom stanju i kliničkom pregledu psa, veterinar može prepisati lijekove za kontrolu povraćanja, za smanjenje količine kiseline koja se luči u želudac, smanjenje mučnine, vitamini za zaštitu želučane sluznice ili antibiotike ako je potrebno liječenje bakterijske infekcije. Ako je pas izrazito bolestan, ne želi jesti, spavati i pokazuje znakove boli, potrebni su daljnji dijagnostički testovi koji će isključiti eventualno postojanje težih bolesti kojima je gastritis samo simptom i koje će se onda morati tretirati odvojeno. Dijagnoza uključuje kompletnu krvnu sliku, biokemijski profil, analizu urina, analizu povraćenog sadržaja i feces (prisustnost parazita) te specifične testove za otkrivanje bolesti nadbubrežne žlijezde (koncentracija bazalnog kortizola, ACTH stimulacijski test….). Kontrastnim RTG-om i abdominalnim UZV-om se mogu otkriti strana tijela, čirevi ili zastoj sadržaja u probavnom sustavu). Prognoza pasa s akutnim gastritisom je uglavnom dobra, iako se ponekad ne otkrije primaran uzrok jer klinički simptomi prođu prije nego se uspostavi točna dijagnoza.
Kronični gastritis
Kronično trajno povraćanje ili povremeno povraćanje različite pojavnosti i učestalosti su simptomi kroničnog gastritisa koji se karakterizira kao kronična upala želuca. 35% pasa pokazuju simptome kroničnog povraćanja, dok čak 26-48% ne pokazuju nikakve simptome vezane za gastritis. Kronični gastritis se dijeli u skladu s prevladavajućim stanicama, pa je najčešći tip limfocitno-plazmacitni. Uzrok kroničnog gastritisa se većinom ne otkrije, no bitno je provesti dijagnostičke metode koje bi isključile moguće uzroke kroničnog povraćanja, poput bubrežnih ili jetrenih bolesti, hipoadrenokorticizma ili pankreatitisa. Često ljudi povezuju bakterije iz Helicobacter skupine s gastritisom pasa, no odsutnost kliničkih simptoma te ogranični upalni odgovor u znatne većine pasa, ukazuje da su Helicobacter spp. više nametničke, nego patogene bakterije. Vlasnici primjećuju da pas u šetnji često jede travu i nakon toga povraća, ima smanjen apetit ili gubi na težini te ima neprestane epizode povraćanja ili proljeva. Ultrazvukom abdominalnog područja se dobije uvid u motoriku želuca te izgled želučane sluznice. Jedna od dijagnostičkih metoda je gastroskopija bi pokazala prisutnost stranih tijela u želucu, erozije, ulkuse ili karakteristična zadebljanja želučanih nabora. Prilikom gastroskopije je obavezna biopsija sluznice svakog područja želuca kako bi se vidjelo koje su stanice prevladavajuće. Liječenje kroničnog gastritisa se usmjerava na uklanjanje primarnog uzroka uz potpornu terapiju.
Ostala stanja poput bolesti bubrega, tumora, imunoloških bolesti ili neuroloških poremećaja se moraju tretirati odvojeno, stoga je važno posjetiti veterinara kako bi se svi ti mogući uzroci isključili i kako bi se započela pravilna terapija. Redovito čišćenje organizma psa od parazita je prva stavka u prevenciji.
Prehrana pasa s gastritisom
Što se tiče prehrane pasa s gastritisom, kada se pronađe optimalna i uravnotežena hrana za psa, nije ju potrebno mijenjati jer psima hrana ne dosadi jer se crijevni enzimi naviknu na određenu vrstu hrane. Ako iz opravdavajućih razloga treba mijenjati hranu, to se treba napraviti postepeno kroz 7 do 10 dana. Psi vole imati svoj ritam i režim hranjenja, a ako pas ima neprestane epizode s gastritisom, potrebno je ako je moguće, isključiti elemente njegove rutine (poslastice, pripaziti na aktivnost poslije jela…). Poželjno je i voditi bilješke o tome što pas jede, čemu je bio izložen, njegovom ponašanju i ostalim simptomima koji se pojavljuju jer to omogućuje preciznije otkrivanje problema te njegovo preveniranje i liječenje!
