Hrvati u bankama imaju nevjerojatnih 322 milijarde kuna, u rujnu depoziti rasli više od 6 posto
FOTO: Autor/Izvor Novi list
Godišnjem rastu doprinos je prije svega dao rast depozitnog novca, koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu.
Ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem rujna su iznosili 322,8 milijardi kuna te su uz stagnaciju u odnosu na kolovoz prema lanjskom rujnu porasli za 6,2 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke koje prenosi Raiffeisen banka (RBA). Do stagnacije mjesečnih stopa ukupnih depozita u rujnu došlo je zbog pada depozitnog novca te podjednako snažnog rasta štednih i oročenih depozita.Godišnjem rastu doprinos je prije svega dao rast depozitnog novca, koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu.
Naime, depozitni je novac u rujnu iznosio 119,4 mlrd. kuna te je na mjesečnoj razini, nakon pet mjeseci rasta, pao za 0,8 posto s udjelom od 37 posto u ukupnim depozitima. Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca uz manja odstupanja: godišnja stopa rasta usporila sa 17,5 posto u kolovozu na 16,9 posto u rujnu, što je na godišnjoj razini porast od 17,2 mlrd. kuna.
Razlog takvih kretanja je okruženje niskih kamatnih stopa na oročenu štednju što dovodi do preusmjeravanja viška raspoloživog dohotka u visokolikvidne oblike depozita, kažu analitičari RBA-a.
Promotre li se ukupni štedni i oročeni depoziti (u stranoj i u domaćoj valuti), uz rast na mjesečnoj razini za 1,1 milijardu kuna ili 0,6 posto, u rujnu je zabilježeno usporavanje rasta na godišnjoj razini, s jedan posto u kolovozu na 0,8 posto u rujnu, odnosno za 1,6 mlrd. kuna.
Iako je došlo do spomenutog usporavanja, nastavljen je trend godišnjeg rasta osmi mjesec zaredom.
U ukupnim štednim i oročenim depozitima više od 85 posto je valutnih depozita, uglavnom u eurima. Taj udio depozita odnosi se na štednju a većinom dolazi od sektora stanovništva.
“Izgledna mogućnost smanjenja budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru mogle bi usporiti rast ukupnih depozita kod banaka. Ipak i dalje očekujemo snažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu”, kažu RBA-ovi analitičari.
(Izvor :Poslovni.hr)
