Koliko štede Hrvati? Najmanje se štedi u Slavoniji...

novac
(FOTO: 034portal)

30.10.2022. | 12:51 | Dnevnik.hr
IZVOR: Dnevnik.hr
Pregleda: 1968

Neki štede i u gotovini. U optjecaju je 33 milijarde kuna no to itekako pada otkad su se građani počeli pripremati za euro i prebacivati kune na račune. Na ovaj način, odnosno u depozitima i u gotovini štedi najveći broj građana – njih 49,1 posto. 27 posto građana štedi kroz mirovinski fond i osiguranje, a 20 posto ih štedi u dionicama i investicijskim fondovima.

Kada se sve zbroji, Hrvati ukupno imaju 601 milijardu kuna vrijednu financijsku imovinu. Zbog inflacije mnogi se boje da će im se ušteđevina istopiti. A sada se najbolje vidi da je istinita ona kako treba štedjeti kada su vremena dobra.

65 tisuća na računu možda je prosjek, no mnogima nedostižno.
Većina s ušteđevinom nije - na ti.


"Probao sam, ali kako je poskupjela hrana i sve živo, pa ne možeš nešto stavit sa strane“, kazao je Bojan iz Zagreba.


Slično je i kod Vesne koja kaže da nikad pretjerano nije niti imala, pa stoga nije imala od čega pretjerano i odvajati. "Dakle, imam koliko imam", poručila je.

Tko štedi najviše, a tko najmanje?Ako se gleda po stanovniku, najviše će imati ušteđeno jedan Istrijanin - 102 i pol tisuće kuna. Zagrepčani u prosjeku štede 95 tisuća kuna. Građani više od pola hrvatskih županija su ispod 50 tisuća kuna. Najmanje štede u Vukovarsko-srijemskoj županiji - 28 i pol tisuća kuna po stanovniku.

Hrvati po statistici najviše štede na računima i u gotovini, no tu se ne ubrajaju - nekretnine. Nešto u što vole ulagati.

"U čarapi svakako ne. Živim na jugu pa je tamo izdavanje apartmana osnovna djelatnost, pa je možda najbolje uložit u kakvu nekretninu", rekla je Suzi iz Dubrovnika. "Čovjek uslijed ovih okolnosti promijeni način života, što nije ni loše", kazala je.

Ekonomistica kaže, štednju je dobro rasporediti. Ono što postaje sve teže - uštedjeti u inflaciji.

"Trebamo se nečega odricati, nekog trenutnog zadovoljstva, može to biti i neka mala stvar, odlazak na kavu, kupnja bočice vode, ili šetnja umjesto tramvaja“, ističe Dajana Barbić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta te dodaje: "Možda krenuti s jednom kunom dnevno pa se i jedna kuna kroz određeni broj dana može pretvoriti u značajniji iznos."

Štednje u gotovini sve je manje - zbog prelaska na euroVedran Šošić, glavni ekonomist, HNB poručuje da je do sada već gotovo desetak milijardi eura nego što bi bila da ne uvodimo euro. "To će se sigurno intenzivirati u idućim mjesecima", upozorava.

Kune će se u bankama besplatno moći mijenjati do kraja 2023., u HNB-u i dulje od toga. Novčanice ćete tamo moći mijenjati beskončano. Ako štedite u kasici prasici samo kovanice, da njih prebacite u eure, imat ćete 3 godine.

Više o Svjetskom danu štednju možete pogledati u prilogu reporterke Dnevnika Nove TV Srne Bijuk.

(IZVOR: www.dnevnik.hr)




Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.

ANKETA
Koje je vaše mišljenje o euru godinu dana nakon uvođenja?
Kliknite na opciju za koju želite glasati.
Oglašavajte se na 034 portalu jer:
više od 300.000 korisnika mjesečno
više od 2 milijuna otvaranja stranica svakog mjeseca
Pročitaj više

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAPRAVILA PRIVATNOSTI