NASLOVNADRUŠTVO

Evo kojih sedam država nas još nije priznalo

15.1.2022. 11:51 | Index.hr IZVOR: www.index.hr PREGLEDA: 8272

Prije 30 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije, a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s Hrvatskom, koja je istog datuma 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.

Kada je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godina poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman naciji je poručio: "Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana." Svojim je suradnicima rekao: "Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države."


Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Usporedno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom 1991. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile međunarodno priznate. Prva je od njih to učinila Litva 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca.

Island - prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske.

Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino. Nakon toga, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija. Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja).

Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.). Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članica EU-a.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj agresiji, te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne Vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske "Bljesak" (počela 1. svibnja) i "Oluja" (počela 5. kolovoza 1995.). Operacijom "Bljesak" oslobođena je zapadna Slavonija, a u "Oluji" je oslobođen Knin, te najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija.

Od 14. svibnja 2021. godine kada je Hrvatsku priznao Burundi, 7 država još nije formalno priznalo Hrvatsku, niti su s Hrvatskom uspostavile diplomatske odnose. To su Butan, Južni Sudan, Liberija, Niger, Somalija, Srednjoafrička Republika i Tonga.

Izvor: www.index.hr




POŽEGA VRIJEME

48 SATI NA 034PORTALU

.

Oprez prilikom kretanja Dervišagom- automobilom naletjeli na srnu

.

Planinari zaigrali kolo na najvišem vrhu Požeške gore te tako obilježili 10. pohod na Kapavac

.

Odlaze li mladi iz Hrvatske i zato što ne mogu pobjeći iz roditeljskog doma?

.

Nogometaši Slavonije danas kreću s pripremama za proljetni nastavak 3. HNL - Istok

.

Prometna između dva osobna automobila u Požegi, jedna osoba prevezena u OŽB Požega

.

Proslava Vincelova ove godine obilježit će se na brdu ʺVidimʺ u Kutjevo

.

Na 30. obljetnicu stradavanja u logoru Bučje, Ivana Richter pročitala pismo nestalom ocu

.

Plenković pozvao građane da polože novac u banke, a evo i zašto...

.

Igre prijestolja: Tko će narednih godina biti načelnik PU Požeško-slavonske županije?

.

LOGOR BUČJE: Tri desetljeća traganja za istinom o nestalima i pravdom nad zločinima

.

Ovi automobili najčešće su se krali prošle godine

.

Juha od češnjaka: Brzi recept za prefinu španjolsku juhu koja se radi ʺni od čegaʺ

.

48-godišnji vozač u Pleternici zaradio kaznu od 10.000,00 kuna

.

Mladić pod utjecajem alkohola skrivio prometnu nesreću u Sulkovcima

.

VELIKO ISTRAŽIVANJE: Ljudi s ovom krvnom grupom imaju najveće šanse da postanu ovisni o alkoholu

.

Biskup Škvorčević izrazio sućut provincijalu fra Milanu Krišti

.

Tijekom posljednja 24 sata u PSŽ 41 novooboljela osoba od koronavirusa

.

Požeženka Ena Špoler postala reprezentativka

.

Nakon jutarnje magle, promjenjivo oblačno

.

UPRAVO: Teža prometna nesreća u Sulkovcima, jednu osobu odvezla Hitna pomoć

.

Koje su najčešće greške kod obrezivanja vinove loze i kako ih izbjeći?

.

NESVAKIDAŠNJA REAKCIJA SLAVONCA: Dok mu kuća nestaje u vatri, on vatrogascima istu ne dopušta gasiti vodom

.

Evo kako možete ostati bez vozila zbog tuđih prekršaja...

.

APSURD: Zdravstvenih osiguranika čak 209 tisuća više nego stanovnika

.

Tomislav Kužilek ponovno je trener NK Dobrovac

.

Žena iz Požege platila drva koja nikada nije dobila, a iz policije su joj rekli ʺNisi jedina!ʺ

.

ULAZAK U EUROZONU: Evo od kada će se u trgovinama i kafićima prikazivati cijene u kunama i eurima

.

JESTE LI ZNALI? U ovoj su zemlji zabranjene žvakaće gume, a ako ne pustite vodu na wc-u možete dobiti kaznu

.

Ovo je Požežanka Štefica koja je osvojila titulu prve Miss Europe

.

Zaboravljena juha iz 80-ih koja se skuha za manje od 10 kuna, a liječi mamurluk i probavne smetnje

.

Novi zakon: Zajamčena minimalna naknada raste na 1.000 kuna, osobna invalidnina na 1.750 kuna

.

Raste broj novozaraženih, PSŽ ima 911 aktivnih slučajeva zaraze korona virusom

.

Tijekom jučerašnjeg dana dogodile su se dvije prometne nesreće s materijalnom štetom u Požegi

.

Danas pretežno sunčano, a jutrom moguća magla

FOTONALAZ

FOTKA DANA: Registracija nasmijala slučajne prolaznike na požeškom trgu