Blagdan sv. Mihaela arkanđela u Stražemanu
30.9.2021. | 09:22
Požeška biskupija
Pregleda: 2741
(FOTO: Požeška biskupija)
Na blagdan sv. Mihaela arkanđela, 29. rujna požeški biskup Antun Škvorčević pohodio je Župu Stražemanu i u župnoj crkvi predvodio središnje euharistijsko slavlje njezina zaštitnika. Koncelebrirao je stražemanski župnik i dekan Robert Mokri i svećenici Kaptolačkog dekanata, a služio je trajni đakon Zdravko Ticl i trojica nedavno zaređenih đakona među kojima je i Stjepan Guzanović iz stražemanske župe.
Župnik Robert uputio je biskupu Antunu izraze dobrodošlice, istaknuvši kako je on na poseban način povezan s tom župom i njezinim župljanima koji mole za njega od samih početaka njegova biskupskog djelovanja. Pozdravljajući sve nazočne, biskup je ustvrdio da nas sv. Mihael prenosi u Božji svijet, a svako naše okupljanje da bismo slavili svece i anđele ohrabrujući je i utješan čin, jer se na taj način uvijek obnavljamo u svijesti da nismo sami na svom životnom putu, nego da nas prati sâm Bog po tolikim našim zagovornicima. Kazao je da u ovu svetu misu želi uključiti ponajprije cijelu stražemansku Župu, one koji su čvrsti kao i one koji su možda mlaki u vjeri, kao i sve one koji se nalaze u raznim životnim teškoćama. Pozvao je sudionike slavlja da osobito mole za djecu i mlade, da svi budu ljudi onog opredjeljenja koje su živjeli njihovi djedovi, očevi i majke tijekom povijesti pod zaštitom sv. Mihaela. Također im je preporučio da o 24. obljetnici uspostave Požeške biskupije mole za svoju mjesnu Crkvu i njezina biskupa, podsjetivši da je Stražeman bila prva župu koju je kao biskup pohodio na blagdan sv. Mihaela, 29. rujna 1997. godine, i da su se tom prigodom dogovorili kako će moliti jedni za druge: oni za svog biskupa, a biskup za njih. Zahvalivši im za tu duhovnu povezanost i potporu, pozvao ih je da se u svom srce saberu pred Bogom i pred njegovim djelom koje je Isus Krist izvršio na križu, i pokaju se za sve ono što im priječi da mogu dostojno slaviti to djelo spasenja.
U homiliji biskup je najprije sudionicima slavlja čestitao svetkovinu njihova zaštitnika sv. Mihaela arkanđela, kojega po obnovljenom kalendaru slavimo zajedno s drugom dvojicom arkanđela: Gabrijelom i Rafaelom. Izrazio i je zahvalnost što su svojim molitvama na svoj način pomogli da jedan od njihovih ministranata, Stjepan Guzanović prije četiri dana u požeškoj Katedrali bude zaređen za đakona. Kazao je kako se raduje što će stražemanska župa tek nešto više od godinu dana nakon Mateja Silukovića dobiti još jednog svećenika, kad na ljeto iduće godine đakon Stjepan bude zaređen za svećenika zajedno s drugom dvojicom nazočnih đakona.
Govoreći zatim o svetim anđelima i svijetu kojem oni pripadaju, biskup je podsjetio sudionike slavlja kako smo svjedoci da se u naše doba šalju ekspedicije na Mjesec, Mars i druge planete u nastojanju da se ondje pronađu tragovi vode, i samim time tragovi života u svemiru. Ustvrdivši kako su ta nastojanja svojevrsni izraz uvjerenja da mi nismo sami u svemiru, ali da ona s druge strane kriju u sebi stav koji svodi život samo na biološko-materijalnu datost, zanemarujuću da životom nazovu i višu, duhovnu razinu postojanja. Kazao je kako nas današnja svetkovina i naviještena Božja riječ poučava da je život daleko dublja stvarnost od onoga što mi redovito životom nazivamo, o njemu mislimo i nastojimo razumjeti. Sam čovjek je mnogo više nego samo tjelesno biće, ono je oživljeno duhom čiji je tvorac Bog, a ta razina je neuhvatljiva za mogućnosti našeg znanstvenog eksperimentalnog pristupa.
Biskup je ustvrdio kako nam Božja objava otvara mogućnost razumijevanja te više razine života. Kazao je da u prvom čitanju iz Knjige proroka Danijela i drugom čitanju iz Knjige otkrivenja sveti pisci Bogom prosvijetljeni na slikovit način predstavljaju Božji duhovni svijet. Oni nas uvjeravaju da je život u svojoj punini usredotočen u jednoj nebeskoj osobi koju prorok Danijel naziva „Pradavni“, i koja ima moć nad životom i smrću, te je u njoj smisao svega postojećeg. Njega apostol Ivan u svom viđenju prikazuje kao „Jaganjca“, ubijena i uskrsnula od mrtvih, u kojem prepoznajemo Gospodina našega Isusa Krista, ključ razumijevanja svijeta i svemira, jer je on Riječ po kojoj je sve stvoreno i po kojemu je sve stvorenje oslobođeno određenosti za smrt.
Polazeći pak od evanđeoskog ulomka, biskup je upozorio kako Isus poučava svoje učenike, napose Filipa i Natanaela da stvarnost ne gledaju površnim pogledom, nego onom moći srca koja se zove vjera i kojom prodiremo na višu razinu postojanja. Kazao je kako je čovjek u suvremenom svijetu izložen pojednostavljenom pristupu stvarnosti te život promatra samo očima znanosti i prihvaća kao stvarnost samo ono što se može spoznati i dokučiti pokusom, pozitivističkim načinom. Istaknuo je izazov koji predstavljaju digitalne, virtualne mogućnosti u pristupu stvarnosti, upozorivši da u konačnici i u tom nastojanju ostajemo nemoćni pred zlom i ljudskom osuđenošću na smrt. Isus nas poziva da svijet i naš život promatramo Božjim pogledom, pogledom srca koje voli neizmjernom božanskom ljubavlju, i koje sve nas i svu našu stvarnost vidi u njezinim istinskim životnim dimenzijama, ustvrdio je biskup. Zaključio je kako život nije samo ondje gdje ima vode, nego seže do tamo do kamo dopire Božja ljubav koja je u Isusu Kristu pobijedila smrt. 
Produbljujući govor o anđelima, biskup je ustvrdio da oni pripadaju Božjem svijetu, višem od naše materijalne stvarnosti, i da današnja svetkovina u našu vjerničku svijest doziva činjenicu postojanja nevidljive bitke između duha dobra i duha zla, između Zloga i palih anđela koji mu služe u njegovim nastojanjima da uništi Božji svijet. Napomenuo je da se taj duh zla u Svetom Pismu naziva Sotona ili Đavao, lažac koji je protivnik života i čovjeka. Kazao je da anđeli vjerni Bogu služe njegovu djelu u nama, onemogućujući Zloga u njegovim namjerama. Tri arkanđela, koja danas slavimo i čija su nam imena objavljena u Svetom Pismu - Mihael (Tko je kao Bog?), Gabriel (Bog je moć) i Rafael (Bog je zdravlje) - jesu naši pomoćnici s kojima valja računati u nastojanju da naša neponovljiva i jedinstvena osoba bude konačno u Isusu Kristu ostvarena u onoj slobodi koja se zove spasenje. Pozvao je sudionike slavlja neka se ne zadovolje time da budu samo uključeni u svijet znanstvenih mogućnosti, u virtualni svijet interneta i drugih digitalnih mogućnosti, nego požele svojom vjerom pripadati Božjem svijetu, da se redovitim sudjelovanjem na svetoj misi i primanjem svetih sakramenta trajno uključuju u višu razinu života na kojoj Isus Krist uz službu Božjih anđela može ostvariti konačnu pobjedu nad zlom i obdariti puninom života na nebesima. Pozvao ih je da mole svete arkanđele za pomoć u boju protiv svega onoga što je đavolski smrtni udarac u naše postojanje. Pozvao je sudionike slavlja da mole za svetu Crkvu, osobito za svoju Požešku biskupiju, da nas sv. Mihael brani od onih koji se bore protiv Crkve jer ne žele po njezinu služenju ostvarenje Božjeg djela čovjekova spasenja.
Završavajući svetu misu, biskup je zahvalio svećenicima što su sudjelovanjem na ovom slavlju posvjedočili nazočnim vjernicima svoju molitvenu blizinu. Ministrante je potaknuo da ustraju u svojoj službi, a sve potaknuo neka mole da Bog nekoga od njih pozove na put svećeništva, i da se oni tom pozivu velikodušno odazovu.
