27. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i 21. obljetnica mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja
FOTO: Compas
Na današnji dan 1992. godine neovisnost Republike Hrvatske zajedno su priznale tadašnje članice Europske unije.
Međutim, priznavanje Republike Hrvatske od strane drugih država počelo je znatno ranije. Prve zemlje koje su priznale Hrvatsku bile su Slovenija, Litva, Latvija, Estonija i Ukrajina, no te države u to vrijeme ni same nisu bile međunarodno priznate.
Službeno, prva država koja je priznala Hrvatsku bio je Island 19. prosinca 1991. godine. Isti dan, to je napravila i Njemačka, ali ta odluka je stupila na snagu tek 15. siječnja kada su Hrvatsku priznale i ostale članice tadašnje Europske zajednice. Upravo je Njemačka imala važnu ulogu u priznavanju Hrvatske s obzirom na to da su nakon toga i mnoge druge države učinile isto.
Nekoliko dana prije Europske zajednice, Hrvatsku su priznali Vatikan i San Marino.
Dana 15. siječnja Hrvatsku su uz Njemačku priznale i Belgija, Velika Britanija, Danska, Malta, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Norveška, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francuska, Finska i Švedska.
Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija. Potom su, među ostalima, uslijedila i priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (SAD) (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina kasnije), te Kine (27. travnja).
Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998. Mirnom reintegracijom je u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni (erdutski) sporazum o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu. Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika RH Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik UN-a Thorvald Stoltenberg.
Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja, razorenih u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku te povratak prognanika i izbjeglica.
Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira u tom dijelu Europe, prethodno su omogućile i vojno-redarstvene operacije HV-a - "Bljesak" završen 2. svibnja te "Oluja" završena 5. kolovoza 1995.
Izvor: Hrvatski sabor, HRT
