Zašto se već godinama od javnosti skriva svečani zastor plaćen novcem Požežana?
5.3.2022. | 15:34
Ante Mandarić
Pregleda: 5659
FOTO: Screenshot/ustupljena fotografija
Iako smo kalendarski još u zimi, na daskama koje život znače sve je u znaku proljeća. Požeška kulturna i kazališna scena pršti, pupa, cvijeta te se iznova rađa na radost požeške kazališne publike. Naime, nedavno je Ministarstvo kulture pozamašnom financijskom injekcijom podržalo sve projekte Gradskog kazališta Požega. Dobar vjetar u leđa za kazalište koje nema niti jednog glumca, ali ima dobro povijesno zaleđe i bogatu povijest znamenitih Požežana koji su svojim djelovanjem uveliko oblikovali ono što danas zovemo požeška kulturna scena.
Navodno, Gradsko kazalište Požega toliku svotu novca nije dobilo još od 2013. godine, ali je ipak te iste godine dobilo svečani kazališni zastor. Riječ je o zastoru Gradskog kazališta na kojem su oslikani svi znameniti Požežani, a za koji su zaslužni Umjetnička akademija iz Osijeka i njezina studentica, slikarica Kristina Marić . Pri tome ne treba zaboraviti činjenicu da takav svečani zastor imaju još samo dva ili tri kazališta u cijeloj Hrvatskoj što mu dodatno daje na vrijednosti.
S promjenom lokalne vlasti, u svibnju 2013. godine, taj isti svečani zastor, pod nizom misterioznih i političkih igrokaza, biva sakriven od građana Požege koji su taj isti zastor, svojim novcem platili.
Dakle, riječ je o svečanom zastoru i kulturnom dobru, u vlasništvu svih građana Požege, a ne pojedinca kojem se možebitno njegov politički prethodnik ne sviđa pa se onda zadire u sfere koje bi po pravilu trebale biti imune na niske igrice. Iako se radi o kazalištu, tako režiran politički igrokaz ne može podnijeti niti jedna svjetska pozornica; jer kada počnete pokazivati svoje atrofirane političke mišiće preko leđa građana to više nije ni komedije, nego burleska. Nažalost, oni koji podliježu zakonu šake nikad shvatiti neće da se vilama u oči umjetnosti nikad ne ide.
Budući da Gradsko kazalište Požega upravo proživljava svoju drugu renesansu, jedan takva svečani zastor, i raritet na području RH, savršeno bi upotpunio priču kazališnog kontinuiteta slavne nam Požeške Atene. Stoga smo poslali upit Gradskom kazalištu Požega o spornom zastoru i razlozima njegov skrivanja u tami.
Odgovor nas je pomalo zbunio jer kako nam poručuju iz Kazališta, svečano platno spremljeno je isključivo zbog tehničkih razloga, a prvenstveno zbog nove i skupocjene scenografske uzvlake, koja zbog postavljenog svečanog zastora na istu, nije mogla biti u svojoj funkciji, a više je nego potrebna kako za predstave tako i za projekcije filmova zbog kojih projekcijsko platno mora biti postavljeno na tu istu uzvlaku.
Dobro, čak i da se zadovoljimo takvim odgovorom, i uvažimo pravo intendanta da svečani zastor ne mora biti postavljen prilikom ama baš svake predstave, nameće se pitanje, zašto svečani zastor, koji je plaćen novcem građana Požege, a ujedno predstavlja cjelokupnu kulturnu baštinu uglednih Požežana koji su dobar glas o voljenom nam Gradu prenosili u svijet, ne bi mogao biti postavljen za vrijeme obilježavanja bitnih događaja iz naše slavne prošlosti.
Savršena prilika da svečani zastor zasja jest sjednica Gradskog vijeća Grada Požege za sam dan Grada; jer tada svečani zastor nije samo ukras, nego i tematski upotpunjuje protokol. Nije li neobično što se u 9 dugih godina, baš nikada nije ukazala pogodna prilika za postavljanje zastora, ako ništa drugo, onda makar da građani barem jednom godišnje vide ono što su financirali. Nadalje, nameće se pitanje, zar se i prije nisu izvodile zahtjevne predstave?
Također, ako uvažimo sve razlog, ostaju nam za riješiti još dvije misterije, koje spadaju u rubriku Dosje X? Dakle, veliki svečani zastor ne može zbog tehničkih razloga biti montiran, ali što je s umjetničkom dvoranom Ciraki koju je renovirao bivši gradonačelnik Zdravko Ronko i koji je tom prilikom dao oslikati i drugo, manje platno, rađeno po mjeri prostora.
Zašto je to platno isto tako smotano i odloženo, navodno u Gradskom muzeju Požega? Jesu li i ovdje problem uzvlake? Naravno da ne jer manje platno stoji na svom postolju i svojim dimenzijama savršeno se uklapa u prostor za koji je rađeno. Upite o spornom zastoru proslijedili smo i Gradu Požegi, kao i Gradskom muzeju Požega koji nam još nisu odgovorili, iako je zakonski rok od 14 dana prošao.
Možda bi i on trebali preuzeti model Gradskog kazališta Požega pa zaposliti po nekoliko referenata za odnose s javnošću, koji nam pak jesu odgovorili, bez ikakvog spomena o manjem zastoru. Doduše, pitanja nisu spominjala mali zastor, ali ako je i on bio dio velikog svečanog zastora, možda bi bilo zgodno pojasniti i njegovu sudbinu.
Nismo ptice zloslutnice, ali sve nam se čini da se radi o pokušaju namjernog zatiranja ostavštine Zdravka Ronka, kao da je na platnima naslikan i on sam, i kao da takvo impozantno umjetničko djelo nije plaćeno novcem Požežana.
Drago nam je što Gradsko kazalište Požega demontirano svečano platno čuva kao najstrože čuvani vojni objekt pa nam fotografiranje istog, nije bilo dozvoljeno. No, kako javnost ne vjeruje dok ne vidi na svoje oči, a mi smo ostali uskraćeni za fotografije trenutnog stanja platna, bit ćemo primorani tražiti dodatna pojašnjenja za ovakvu odluku.
