Viceguverner HNB-a održao izlaganje na temu Strategije uvođenja eura u Hrvatskoj
22.2.2018. | 16:45
Ante Mandaric
IZVOR: www.pozega.hr
Pregleda: 1861
(FOTO: Arhiv)
Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom organizira ciklus prezentacija na temu Strategije uvođenja eura u Hrvatskoj, pri čemu će se poseban osvrt dati na koristi i troškove uvođenja eura na gospodarstvo. Cilj prezentacije je detaljnije upoznati poduzetnike i općenito hrvatsku javnost s ekonomskim koristima i troškovima uvođenja eura, objasniti sam postupak uvođenja eura te potrebne aktivnosti, uključujući ekonomsku politiku Vlade RH i HNB-a u razdoblju pripreme i nakon uvođenja eura. Na tu je temu danas izlaganje održao mr.sc. Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke.
- Tema predavanja je Strategija uvođenja eura koju su zajedno radili Vlada RH i Hrvatska narodna banka. HNB je pri tome poseban naglasak stavio na analizu koristi i troškova uvođenja eura. Među koristima uvođenja eura svakako prevladava i najveću težinu nosi otklanjanje tečajnog rizika. U Hrvatskoj je trenutno 1,5 godišnje bruto domaći proizvod duga vezan uz stranu valutu, imamo oko 500 milijardi kuna duga koji je vezan uz stranu valutu i svaka deprecijacija tečaja povećava teret otplate duga i otežava sposobnost otplate. Druga važna korist uvođenja eura je što će on pridonijeti kamatnih stopa, a otklanjanje tečajnog valutnog rizika smanjuje rizičnost cijelog gospodarstva i ekonomije i to će donijeti niže kamatne stope gospodarstvu i građanima. Naravno, ne može se znati kakve će biti kamatne stope kada budemo uvodili euro, možda će biti više nego što su danas, ali bi bile sigurno još i više nego bez scenarija uvođenja eura. – rekao je Šošić.
Kao glavni nedostatak Šošić je izdvojio gubitak samostalne monetarne politike, dok je drugi nedostatak učinak zaokruživanja cijena, odnosno eventualni porast cijena kod izražavanja u novoj valuti.
- Na temelju iskustva svih zemalja do sada vjerujemo da taj porast ne bi trebao biti znatan, on bi trebao biti vrlo mali, vrlo jednokratan i trebao bi se odraziti samo na manji broj usluga i jeftinijih proizvoda. – dodao je Šošić. Nakon ulaska u tečajni mehanizam, u njemu treba provesti najmanje još dvije godine što znači da bi se euro mogao uvesti najranije za pet godina.
Prema ocjenama HNB-a i Vlade RH koristi uvođenja imaju u načelu trajan karakter i znatno pretežu nad troškovima, koji su uglavnom jednokratni i mali. U tom smislu pozitivni učinci uvođenja eura odnosit će se i na poslovanje gospodarskih subjekata. Najveće koristi za gospodarstvo trebale bi biti uklanjanje valutnog rizika u poslovanju, smanjenje troškova zaduživanja, smanjenje transakcijskih troškova te povećanje međunarodne razmjene i ulaganja. Istodobno se većina troškova uvođenja eura odnosi na institucionalne troškove, dok bi najveći troškovi za gospodarstvo trebali biti oni koji se odnose na prilagodbe u gotovinskom poslovanju i platnom prometu, odnosno na pravne, računovodstvene i informatičke pripreme za uvođenje eura.
