VELIČKI BETLEM: Znate li kakve veze ima Velika s Betlehemom i odakle naziv?
23.12.2022. | 11:03
velyka.wordpress.com
Pregleda: 2730
FOTO: Foto Ogi
O Betleme grade
slavni od Boga
najveći si ti od
grada svakoga;
Jer iz tebe nam
izađe vojvoda,
Isus dragi
Davidova poroda…“
Betlehem, grad u kojemu se rodio Isus, često je spominjan u božićno vrijeme. Čujemo o njemu u crkvenim čitanjima, pjesmama, igrokazima i recitacijama. Vjerojatno bi mnogi željeli posjetiti ga, ali većini to, nažalost, ostaje samo neostvarena želje.
Ali, ne mora to biti tako. Dovoljno se uputiti do Velike i doći do dijela naselja oko crkve, tj. u gornji kraj Velike, i eto vas u Betlemu! Vjerojatno mnogi posjetitelji adventskih događanja na bazenima u Velikoj nisu niti svjesni da iako su na bazenima, zapravo su i u Betlemu.
E, sada kakve veze ima Velika sa Betlehemom i od kuda taj naziv. Od kuda, zašto i od kada gornji velički kraj nosi taj naziv nije sasvim jasno. Moj prvi susret sa Betlemom i Betlemašima bio je u osnovnoj školi. Prijatelji u razredu koji su bili iz „gornjeg kraja“ ponosno su isticali da su oni iz Betlema. Meni nikako nije bilo jasno kako oni mogu biti iz Betlema čak sam sumnjao da su to oni sami smislili. Prabaka mi je objasnila da su oni („gornji kraj“) prvi u Velikoj dobili struju i da je „gornji kraj svitlio kao u Betlemu“ i eto otuda taj naziv. Isto objašnjenje donosi i Vlado Bošnjaković u Veličkoj Kronici (br. 10, god. 3, na str. 33.):
„Betlehem je i naselje u Velikoj gdje je nastalo prvo svjetlo. To je naselje od crkve pa sve do bazena. Struju za «Betlem» je proizvodio jedan veći mlin koji se nalazio na Veličanki udaljen nekoliko stotina metara od bazena. Mlin je imao veliki točak kojeg je okretala voda i preko turbine proizvodio struju. Struje je bilo dovoljno za jednu sijalicu u svakoj kući. Struja je dolazila do križa kod Rončevića kuće, a poslije je išla i dalje, sve do Mikašića. Kažu da se taj dio naselja Velike svijetlio kao Betlehem i od tada taj dio Velike nosi naziv Betlehem.“
Prilikom jednog posjeta Gradskom muzeju Požega, razgovarao sam sa gospođama Majom Žebčević Matić i Dubravkom Matoković o veličkom kraju. Nekako smo došli i do Betlema. Ja sam ponosno objasnio kako ja znam priču od kuda naziv, ali se tada gospođa Matoković nečega prisjetila. Uzela je jednu knjigu sa stola, malo prelistala i kaže:”Vidi, Luka Ilić Oriovčanin[1] spominje Betlem i to u knjizi iz 1846.!” Uzeo sam u ruke knjigu „Narodni slavonski običaji„[2] i tamo stvarno piše:
„…Betlemaši sẽverna stran Velike zove se Betlem – idu toplici, i ondě se vesele. Mužkarci se s gorućim bakljami penju na grad i po razvalinah nebojeći se, da će koji sa visokih zidinah u neizměrni ponor stèrmoglaviti – hodaju, pěvaju i s bakljami mašu, – što u dolu veoma čarobni prizor oku mirnog gledatelja, pruža. Drugi opet po golih stěnah tamo amo kao divo koze skaču i čitav brěg skupa sa razvalinom u jednu vatru metnu…“
Znači, Betlem je bio Betlem i prije prve žarulje u Velikoj! Ovaj je gore citirani tekst Alen Solić objavio u sedmom broju Veličke kronike u članku Bakljari (Velička kronika, br. 7, god. 3., str. 51.) ali ne navodeći izvor. Nekako je detalj o Betlemu iz tog teksta i meni promakao kao i Vladi Bošnjakoviću ali mislim i mnogim drugim Veličanima.
Zašto naziv Betlem i dalje nam ostaje tajna, ali nije to toliko niti važno. Važno je da i ovaj Božić provedemo u miru i veselju. A možda neki od vas, ponukani ovim tekstom, posjete i velički Betlem.
Sretan vam Božić i vidimo se u Betlemu!
P.S. probajte oko Božića na YouTubu potražiti Looked Green + Betlehem
(Izvor: velyka.wordpress.com)
