Sumorna perspektiva mladih u Hrvatskoj. S roditeljima žive najduže od svih u EU, sve ih je više u riziku od siromaštva
FOTO: Elizeu Dias
Mladi Hrvati - uz Irce i Luksemburžane - nisu pretjerano zainteresirani za glasanje na izborima.
Mladi u Hrvatskoj u još nekim kategorijama predvode EU statistike. Što se tiče pušenja i upotrebe duhanskih proizvoda, Hrvatska – uz Bugarsku i Mađarsku – ima najviši udio mladih koji puše više od 20 cigareta dnevno. Posebno je zanimljiv i podatak Komisije o tome da se, u odnosu na 2020. godinu, u Hrvatskoj značajno povećao postotak zaposlenih mladih koji su u riziku od siromaštva.
Današnji mladi Europljani, kako smo već naznačili, napuštaju roditeljski dom u prosjeku s 26 godina – žene s 25, muškarci s 27. U Hrvatskoj su te brojke uvriježeno više, dapače najviše u EU. Dok je ovdašnji ukupni prosjek za selidbu od roditelja 31,9 godina, žene nam od roditelja odlaze s nešto iznad 30 godina, a muškarci s oko 34 godine.
Više od 70 posto mladih u EU kaže da su glasali na nekim od zadnjih izbora. Pritom oko 80 posto mladih Nizozemaca i Šveđana iskazuje da uvijek izlaze na izbore, dok su s druge strane mladi Hrvati, Luksemburžani i Irci koji – njih oko 40 posto – kaže da su glasali rijetko ili nikad posljednjih godina.
Nešto više samozaposlenih
Gotovo 60 posto mladih Europljana vjeruje i ima pozitivnu percepciju Europske unije, dok ih u Hrvatskoj oko 55 posto vjeruje u EU, a nešto više od 40 posto naginje joj ne vjerovati. Zanimljivi su i podaci o (ne)zaposlenosti mladih i njihovim radnim navikama. Jedna od deset mladih osoba u EU je u NEET statusu, što znači da nisu niti zaposleni niti se trenutno obrazuju ili usavršavaju.
Od mladih koji rade, njih šest posto u EU su samozaposleni; u Hrvatskoj ih je sedam posto i pritom je to rast od tri postotna poena od 2019. U sportskim, kulturnim, obrazovnim ili aktivnostima pripravništva u nekoj drugoj državi članici EU sudjeluje 43 posto mladih Europljana, međutim manjak financija (37 posto) glavni je razlog koji mlade od takvih aktivnosti odvraća.
Muče ih klimatske promjene
To je ujedno i primarni razlog mladim Hrvatima zašto se ne odlučuju za takve aktivnosti, a osim toga ističu i manjak informacija o prilikama za putovanja u inozemstvo. Četvrtina mladih u riziku je od siromaštva i socijalne isključenosti, dok je jedna od deset mladih zaposlenih osoba u riziku od siromaštva.
Ističe se podatak kako se postotak zaposlenih mladih u riziku od siromaštva posebno povećao u odnosu na 2020. godinu u Hrvatskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj, Portugalu i Slovačkoj. Kada ih se pak pita da naznače najveće probleme s kojima se svijet suočava, mladi u EU kao prvi i najveći apostrofiraju klimatske promjene (24 posto). Slijede ih siromaštvo, glad i nedostatak pitke vode (20 posto), oružani sukobi (16 posto) te ekonomska situacija (12 posto).
Generalno su pozitivni
Studija Komisije navodi i kako je u prosjeku jedna od dvije mlade osobe (46 posto) u EU iskusila emocionalne ili psihosocijalne probleme u posljednjih 12 mjeseci. Pritom većina mladih u EU misli da Europska unija u ovom segmentu najviše može pomoći tako da poboljša pristup dijagnostici, liječenju i brizi za mentalno zdravlje pacijenata.
Ipak, glavni osjećaji koje mladi izražavaju generalno su pozitivni; iskazuju da su puni nade, motivirani, samouvjereni i mirni. Što se tiče njihovog fizičkog zdravlja, više od 80 posto mladih Europljana kaže da vježba najmanje jednom tjedno, jedna od četiri mlade osobe je pretila, jedan posto ih svaki dan konzumira alkohol, dok jedna od šest mladih osoba u EU puši cigarete i duhanske proizvode.
Najviši su pritom udjeli mladih koji puše više od 20 cigareta na dan, naznačili smo već, u Hrvatskoj, Bugarskoj i Mađarskoj, a najniži u Luksemburgu, Finskoj i Švedskoj. Na koncu izvješća se ističe i kako je Hrvatska među onim državama članicama koje nemaju sustav kontrole kvalitete rada s mladima.
