Stalo nam je do Vaše privatnosti i do boljeg korisničkog iskustva. Budući da 034 portal i njegovi partneri koriste kolačiće, dužni smo Vas na to upozoriti i zatražiti Vašu privolu. Više o kolačićima pročitajte ovdje: Pravila privatnosti. Pročitajte i Uvjete korištenja. Nastavkom korištenja ovih stranica pristajete na naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja.
Što su kolačići i zašto ih koristimo?
Kolačići su male računalne datoteke koje program šalje Vašem pregledniku. Služe nam da omogućimo korisnicima sigurno pretraživanje našeg sadržaja (zaštita od spama), sudjelovanje u anketama, komentiranje itd. Također, koristimo kolačiće naših partnera za vođenje statistike posjećenosti i prilagođeni prikaz oglasa. Naši kolačići su potpuno bezopasni za Vaš uređaj, možete ih lako obrisati u bilo kojem trenutku.
Ako prihvaćate naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja, kliknite "Prihvaćam" i nastavite uživati u sadržaju. Ako, pak, ne prihvaćate, onda nemojte koristiti ove stranice.
Što se mijenja u Zakonu o šumama?
FOTO: istockphoto
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama pušten je u javno savjetovanje.
Između ostalog, u njemu stoji da se njime omogućava izdvajanje šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja RH u svrhu održavanja i izgradnje infrastrukturnih zahvata odnosno rješavanje imovinskopravnih odnosa za iste u slučajevima kada je to propisano posebnim propisom.
Rješavanje problematike izdvajanja šume i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske odnosno rješavanje imovinskopravnih odnosa za iste omogućava provođenje postupka pri jednome tijelu što predstavlja učinkovitije provođenje samog postupka.
Zahtjev za doznaku stabala mali šumoposjednik podnosi Ministarstvu, a srednji šumoposjednik licenciranom izvoditelju šumarskih radova. Na ovaj način se skraćuje postupak doznake i izbjegava suvišno administriranje, stoji u nacrtu.
Također, navedeno je da zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari javni šumoposjednik, a koja nisu privedena namjeni, do privođenja namjeni, mogu se davati u zakup u svrhu pašarenja te osnivanja i uzgajanja kultura kratkih ophodnji.
Najveća površina šumskog zemljišta, koju javni šumoposjednik može dati jednoj osobi u zakup u svrhu pašarenja je 3,3 ha po uvjetnom grlu pri čemu se u obzir uzimaju ukupne površine zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu kao zemljišta pogodna za pašarenje, uz uvjet minimalne proizvodnje.
Savjetovanje je otvoreno do 23.6.2023, napominju iz Ministarstva poljoprivrede.
(Izvor: Agroklub.com)
