Priopćenje GO SDP-a Požega i obraćanje saborske zastupnice Vlašić Iljkić povodom Međunarodnog dana starijih osoba
1.10.2020. | 13:26
Mladen Mirković
Pregleda: 2876
(FOTO: Arhiv)
Uslijed nepovoljne epidemiološke situacije odlučili smo se obilježiti Međunarodni dan starijih osoba na način da ću ukazati na poteškoće s kojima se susreću osobe starije životne dobi, ali ponuditi i rješenja.
Međunarodni dan starijih osoba se obilježava svake godine 01. listopada. I uoči ovogodišnjeg obilježavanja dana starijih osoba svjedoci smo niza događaja koji su potresli javnost u kojima su žrtve upravo starije osobe. Radi se o osjetljivoj i vrlo ranjivoj skupini koje postaju žrtve u različitim situacijama, bilo zbog bolesti, okolnostima u kojima su se našli, nebrige i zanemarenosti.
Nedopustivo je da dvije godine zaredom nam stradavaju starije osobe u smještajnim objektima, sa smrtnim ishodima i da se nakon takvih situacija ne događa ništa. Nadležno Ministarstvo će naložiti izvide i kontrole objekata, što je nedovoljno jer takav pristup nakon nesreće nije doveo do poboljšane skrbi. Glavna nam je prevencija ako reagiramo na vrijeme! U svakom spornom slučaju stradavanja pojedinih starijih osoba, dolazimo do saznanja da je bilo i ranijih prijava, po kojima se nije adekvatno postupilo. Neshvatljivo je kako nakon grubog kršenja ljudskih prava po spornim domovima, takvi domovi i dalje neometano rade. Apeliramo i na bržu reakciju djece, odnosno obveznika uzdržavanja, jer svaka se prijava treba ozbiljno shvatiti i temeljito ispitati i zaštiti starije osobe.
U praksi nažalost imamo sve više neprimjerene skrbi za starije osobe, do razine zanemarivanja ili zlostavljanja u ustanovama koje su osnovane upravo za pružanje smještaja i skrbi. Ono što je još tragičnije da u spornim domovima je cijena smještaja iznosila od 5-7 tisuća kuna, a korisnici su, prema natpisima u medijima gladovali.
Neosporno je da starije osobe žele ostati u svojim kućama dok god mogu, te je nužno razvijati izvaninstitucionalne usluge. Smještajnih kapaciteta nema dovoljno u domovima, a potražnja je sve veća, radi trenda iseljavanja nema tko brinuti o starijim i nemoćnim osobama.
U društvu u kojem imamo i do 20 posto osoba starije životne dobi starijih od 65 godina je itekako važno planirati usluge za oboljele od demencije, kao i za palijativne bolesnike, što predstavlja sve veći izazov.
Smatram da je uvođenje institucije Pravobranitelja za starije osobe nužna, radi se o velikom broju naših građana, kojima je nužna zaštita i podrška u ostvarivanju svojih prava. Starije osobe su specifična i osjetljiva skupina, prirodno ih brine neizvjesnost, te im je potrebna institucija koja će biti dostupna za njihove specifične potrebe.
Državni zavod za statistiku je krajem kolovoza 2020. godine objavio novu liniju siromaštva, koja iznosi 2.710,00 kuna za samce. Prosječna mirovna korisnika koji su mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u RH u srpnju 2020. godine iznosi 2.755,62 kuna. Najugroženije su udovice u obiteljskim mirovinama koje prosječno iznose 2.060,00 kuna. Više od 700.000 umirovljenika ima mirovinu manju od linije siromaštva, odnosno 70 posto mirovina je ispod linije siromaštva. U tom kontekstu nacionalna naknada koja će se isplaćivati starijim osobama koje ne ostvaruju mirovinu će iznositi 800,00 kuna, tri puta manje nego linija siromaštva, a usporedbe radi zajamčena minimalna naknada za radno nesposobnog samca iznosi 920,00 kuna. Ostaje nejasna intencija zakonodavca o smislu takve naknade.
Umirovljenici sa mirovinama nisu u mogućnosti zadovoljiti osnovne životne potrebe, platiti režije, pogotovo ako se radi o samcima. Smještaj u dom socijalne skrbi iznosi od oko 2.500 kuna pa do 3.500 kuna, u ruralnim krajevima, pa od 5-7 tisuća kuna u razvijenijim krajevima Republike Hrvatske, iz čega proizlazi da umirovljenici nemaju dovoljno sredstava za podmirenje troškova smještaja, a kamoli za dodatne potrebe za vrijeme smještaja.
Ono o čemu se vrlo malo govori je financijsko zlostavljanje starijih osoba, a koji je jedan od najčešćih oblika zlostavljanja. Imamo veliki broj neprijavljenih slučajeva, što zbog srama žrtve, straha od osude društva ili zbog neznanja i neinformiranosti. Također zbog neznanja i nedovoljne informiranosti stručnih osoba puno slučajeva i po prijavi ne budu realizirano i sankcionirano, te žrtve financijskog zlostavljanja i dalje trpe posljedice. Najčešće žrtve financijskog nasilja su žene, a počinitelji su odrasli članovi obitelji, odnosno njihova djeca.
Najčešći oblik financijskog zlostavljanja starijih osoba o kojem se govori u javnosti u Republici Hrvatskoj se odnosi na potpisivanje ugovora o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju. Smatram da je potrebno zabraniti ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, jer za razliku od ugovora o doživotnom uzdržavanju, imovina u dosmrtnom uzdržavanju odmah prelazi na davatelja uzdržavanja, te su starije osobe u većem riziku od zlorabe takvih ugovora. Također financijsko zlostavljanje je i ako starija osoba ne dobiva kvalitetnu skrb, unatoč tome što posjeduje dovoljno sredstava, ako joj se uskraćuje dom, krade novac ili imovina, prisiljava na promjenu oporuke ili potpisivanje punomoći. S obzirom i na porast oboljelih od demencije i drugih psihičkih bolesti financijsko zlostavljanje može biti teže za utvrditi, a starije osobe i osobe s invaliditetom su često žrtve iskorištavanja drugih i izvan vlastitih obitelji.
Problemi s kojima se osobe starije životne dobi svakodnevno susreću često ne nailaze na podršku u javnosti, radi se o skupini koja je marginalizirana i o kojoj se ne skrbi na pravilan način. Iz godine u godinu nesreće se na jednak način ponavljaju, društvo ne stvara okruženje koje odgovara potrebama starijih osoba. Situacija se dodatno pogoršala u korona krizi, za vrijeme koje trpi fizičko i mentalno zdravlje starijih osoba. Vrijeme je da svatko u svom poslu razmišlja o zaštiti starijih osoba, jer sutra može biti nova žrtva, koja nije provela svoju starost na ljudski dostojanstven način.
Željela bi čestitati Međunarodni dan starijih osoba, u nadi da ćemo kao društvo ozbiljno shvatiti situaciju u kojoj se nalaze naši sugrađani treće životne dobi.
