Požega bez tamburaške adrese: Treba li grad konačno ulice posvetiti vlastitom identitetu?
12.10.2025. | 07:54
J. Topić
Pregleda: 1716
FOTO: Arhiva
Unatoč bogatoj glazbenoj tradiciji i statusu domaćina najvećeg tamburaškog festivala u Hrvatskoj, Požega i dalje nema ulice ili trgove koji odražavaju taj kulturni temelj. Vrijeme je za promjene?
Grad s dubokim korijenima, prepoznatljivom kulturnom baštinom i istaknutim mjestom na glazbenoj karti Hrvatske, iz godine u godinu potvrđuje svoju poziciju kao središte tamburaške tradicije. No, iako se tambura u Požegi svira, slavi i njeguje — njezin odjek ne dopire do imena požeških ulica.
I upravo u tome leži ključni paradoks: grad s dušom – ali bez uličnih naziva koji bi to jasno pokazivali.
Gdje su ulice s dušom Slavonije?
Prema podacima dostupnima javnosti, Požega nema ulice sa slavonskim ili tamburaškim nazivima, niti one koje bi slavile osobe koje su oblikovale glazbeni identitet regije. U vremenu kada se gradovi diljem Europe identitetski brendiraju i kroz toponimiju, Požega i dalje zadržava generičke nazive – često bez lokalne poveznice.
Nedostaju tako ulice koje bi nosile imena Boris Ćiro Gašparca, Krunoslava Kiće Slabinca, Vere Svobode, Zvonka Bogdana, pa čak i samih tamburaških motiva — poput Ulice tamburice, Trga slavonske pjesme ili Avenije festivala.
“Osobno mislim da bi takva poveznica bila prirodna i dala bi dodatnu težinu našoj kulturnoj baštini, kao i prepoznatljivost tom identitetu koji nas već sada izdvaja u nacionalnim okvirima”, rekao nam je jedan građanin Požege, koji godinama sudjeluje na požeškom tamburaškom festivalu.
Kome zapravo Požega daje ulice?
Trenutno stanje pokazuje da mnoge požeške ulice nose imena osoba koje su građanima i nepoznate — povezane s dalekom poviješću, kulturom ili identitetom grada. Time se, smatraju građani, gubi prilika za promociju onih vrijednosti koje Požegu čine jedinstvenom.
Ovdje se otvara i legitimno pitanje: treba li aktualni saziv Gradskog vijeća pokrenuti reviziju postojećih imena ulica? Mnogi gradovi to već godinama rade — kroz dijalog sa zajednicom, savjetovanja, pa čak i online ankete na društvenim mrežama.
U tom bi procesu, uz stručne odbore i povjesničare, građani konačno trebali dobiti mogućnost da sudjeluju u kreiranju javnog prostora koji ih predstavlja.
Trg tamburaša? Ako ne u Požegi, gdje onda?
Osim ulica, pitanje koje se sve više nameće jest — zašto Požega nema ni jedan trg posvećen tamburašima ili tamburaškoj glazbi? Festival koji svake godine okuplja najbolje tamburaške izvođače i stotine posjetitelja zaslužuje fizički prostor u kojem će to naslijeđe biti trajno zabilježeno.
Trg tamburaša, šetalište posvećeno poznatim tamburašima ili čak urbana instalacija s motivima tamburice – sve su to prijedlozi koji su već izneseni u neformalnim raspravama, ali nikada ozbiljno razmotreni na razini gradske politike.
Vrijeme za konkretne poteze
Kako doznajemo, već dugi niz godina nije bilo značajnijih promjena u nazivima požeških ulica i trgova. Posljednje imenovanje izazvalo je slab interes javnosti i prošlo gotovo neopaženo. No, u vremenu kada sve više lokalnih sredina traži način kako reafirmirati svoj identitet, Požega ima realnu priliku kroz toponimiju ispričati vlastitu priču – i to glasno i jasno.
Za to je, naravno, potreban i angažman Odbora za određivanje imena ulica i trgova, koji bi trebao pokrenuti javnu raspravu i otvoriti vrata prijedlozima građana, kulturnih institucija i udruga.
Zaključno: Grad koji njeguje tradiciju, mora je znati i imenovati
Jer ako Požega ne pronađe prostor za tamburaše u svojim ulicama, tko će?
U zemlji u kojoj se svaki kutak kulturne baštine sve teže čuva, imena ulica možda su posljednja linija obrane identiteta. A tamburaši, glazba i slavonska duša zaslužuju više od festivala jednom godišnje. Zaslužuju — ulicu. Trg. Požegu u punom smislu riječi.
