Postavljena ploča na kojoj je prikazana povijest mjesta

23.8.2018. | 11:15

Novinar 034
IZVOR: Compas

Pregleda: 2222

FOTO: Compas

Društveni su domovi središnja mjesta okupljanja mještana nekog mjesta. Brezine po tome nisu nikakva iznimka, jedina novost je što njihov Društveni dom od nedavno krasi ploča koja opisuje povijest Brezina.

Ploča koja prikazuje povijest naselja donacija je sumještana Zrinke Grganić Vrdoljak i Borisa Vrdoljaka koji žive i rade u Zagrebu, a postavljena je u organizaciji Mjesnog odbora Brezine, čiji nas je predsjednik Zlatko Mašić o svemu informirao.

Osim što govori o razvoju mjesta, na ploči se spominje niz zanimljivosti, kao i znamenita drvena kapela sv. Andrije o kojoj smo svojevremeno pisali.

Tekst ploče glasi: 

„Još za turskih vremena, na području Varošina, spominje se naselje na čije tragove nailazimo i danas. Prvi put se ime Brezine spominje 1736. godine, da bi već 1897. godine prošla željeznička pruga i s radom počela prva osnovna škola. Nekad vodenica na rijeci Bijeloj, danas moderan mlin, radi već od 1897. Prvo plinsko polje u Hrvatskoj nalazi se na brezinskom području, buše se prve bušotine, što biva energetska podloga za osnivanje tvornice za preradu čađe 1926. godine, koja se 1960. prenamjenjuje u tvornicu za preradu plastike. Dugo vremena je zapošljavala stanovnike Brezina i okolice. Najveći broj stanovnika u svojoj povijesti Brezine broje 1931. godine. Ubrzo, 1934., gradi se kroz selo cesta sve do pruge. Vatrogasno društvo osnovano je 1936. godine, dok se 1937. prvi lovci iz sela Brezine prijavljuju u lovno društvo Gaj. Oko 1950 gradi se Društveni dom. Seoska znamenitost je drvena kapela Svetog Andrije, kulturni spomenik „nulte“ kategorije. Kapela se spominje još davne 1757. godine, da bi 1991. u Domovinskom ratu bila oštećena granatiranjem i obnovljena 1997. Danas se rado sjećamo junaka proteklih ratova na čije spomenike ponosno ukazujemo.

Budućim naraštajima poručujemo da čuvaju i oplemenjuju ovo lijepo selo na ponos svojim precima, koji su iz krševite Like i Dalmacije došli na plodno slavonsko tlo i znali ga voljeti, na njemu raditi i poštivati ga.“

Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.