Organiziranom predavanje u Novoj Gradiški povodom Svjetskog dana šuma
22.3.2018. | 14:29
Mladen Mirković
Pregleda: 1986
Organiziranom predavanje u Požegi povodom Svjetskog dana šum
(FOTO: V.A.)
Povodom Svjetskog dana šuma doc. dr. sc. Stjepan Mikac sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je u Novoj Gradiški predavanje pod nazivom Utjecaj klimatskih promjena na sušenje i propadanje nizinskih poplavnih ekosustava. Predavanje je imalo dvije podteme:
1. Dendroekološka istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na odumiranje hrasta lužnjaka i poljskog jasena u Republici Hrvatskoj
2. 250 godišnja dinamika prašumskog rezervata šumske vegetacije Prašnik u svjetlu klimatskih promjena.
Predavanja je održano u Domu kulture u Novoj Gradiški na Svjetski dan šuma, 21. ožujka. Slušalo ga je 60-ak inženjera šumarstva, inače zaposlenika Hrvatskih šuma Uprava šuma Nova Gradiška i članova novogradiškog i slavonskobrodskog ogranka Hrvatskog šumarskog društva.
Promjene u klimi, posebice u temperaturi i količini padalina, snažno utječu na sastav, funkciju i strukturu ekosustava. Ovakvim promjenama posebno su podložni hidrološki osjetljivi ekosustavi poput nizinskih poplavnih šumskih ekosustava rasprostranjenih u dolinama velikih rijeka. Osim klimatskih promjena na ove šume negativno utječe čovjek (krčenjem i regulacijom voda). U Posavini su posebno ugrožene poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena.
Nakon razminiranja (sredinom 2015. godine), krajem 2015. godine počela su prva istraživanja znanstvenika sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na lokaciji prašume Prašnik, zaštićene u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije. To su prva opsežna znanstvena istraživanja područja od 1979. godine. Predmet istraživanja bio je utjecaj klimatskih promjena na poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena u Hrvatskoj. Prašnik je izabran za istraživanje kao jedina lužnjakova prašuma u Hrvatskoj što omogućuje praćenje utjecaja navedenih čimbenika na stanje ovog ekosustava od 18. stoljeća do danas. Prašnik je i jedini izvorni ostatak opjevane i u Europi proslavljene slavonske šume pa njegova zaštita ima nacionalnu važnost. Kao druga lokacija izabrana je šuma poljskog jasena u istočnom dijelu Parka prirode Lonjsko polje. Znanstvenici su istraživali utjecaj klimatskih čimbenika i razine podzemnih voda na rast stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena.
Docent Mikac predstavio je nove metode u istraživanju prašuma, od kojih je većina po prvi puta primijenjena u Hrvatskoj. Analizom godova živućih i mrtvih stabala moguće je unazad nekoliko stoljeća precizno utvrditi godinu promjene vanjskih faktora koji su značajno utjecali na razvoj prašume. Također je iz istih podataka moguće djelomično rekonstruirati događaje koji su utjecali na rast stabala i pomlađivanje prašume.
S posebnim zanimanjem šumari su pratili rezultate istraživanja u Prašniku. Utvrđeno je da je gustoća lužnjakovih stabala u rezervatu 45 komada po hektaru. Najveći primjerci stabala imaju promjer do 260 cm i visoki su više od 45 m. Najstarije hrastovo stablo staro je 274 godine. Hrastova stabla u Prašniku po starosti su svrstana u tri skupine: stabla starosti 60-70 godina, stabla stara 150 godina i stabla stara 220-270 godina. Osim starosti, analizirano je i zdravstveno stanje stabala te je za mnoga moguće precizno predvidjeti i koliko će još dugo živjeti.
Docent Mikac na kraju predavanja je dao preporuke za upravljanje rezervatom kako bi se prašuma očuvala u povoljnom stanju.
Predavanje su zajednički organizirali Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Nova Gradiška, Hrvatske šume Uprava šuma podružnica Nova Gradiška i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije – Natura Slavonica.
