Od 1. siječnja minimalna plaća raste na 4000 kn?
FOTO: Arhiv
Minimalna plaća u Hrvatskoj od iduće bi godine mogla narasti na oko 4000 kuna neto, odnosno 5000 kuna bruto, sa sadašnjih 3750 kuna neto, no o visini minimalne plaće tek će se raspravljati na stručnom povjerenstvu Ministarstva rada, a onda će po običaju Vlada do kraja listopada donijeti Uredbu koja regulira minimalnu plaću.
Europski parlament ovaj je tjedan usvojio direktivu o minimalnoj plaći na razini Europske unije, a države članice, nakon što dokument usvoji Vijeće, moraju uskladiti minimalne plaće u roku od dvije godine. Iako se u direktivi ne govori o najmanjem iznosu minimalne plaće, već što bi kod nje trebalo uzeti u obzir, sindikalne smjernice su ugrađene u dokument i prema njima bi minimalna bruto plaća trebala biti na razini 50 posto prosječne bruto plaće, odnosno 60 posto medijalne.
Ako se to prevede u hrvatske okvire, onda bi minimalna bruto plaća u Hrvatskoj trebala biti na razini 5246 kuna, s obzirom na to da je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj bila 10.492 kune, a medijalna 8562 kune. Ako doista od 1. siječnja iduće godine minimalna plaća bude 5000 kuna bruto, odnosno 663,61 euro, time bi se približili smjernicama EU, ali bismo i dalje bili ispod granice.
Visoka inflacijaA ako se pita sindikate, i to je nedovoljno. Njihov će prijedlog, kaže Krešimir Sever, biti da minimalna plaća bude iznad 700 eura.
- Direktiva naglašava da bi minimalna plaća trebala biti dostatna da osigura dostojan život i dostojne uvjete rada. Plaća od 4000 kuna u neto iznosu to sasvim sigurno ne bi bila, a ne bi bila ni da je 5000 kuna, ako uzmemo u obzir inflaciju u ovoj i, očekivano, idućoj godini ili rast plaća u ovoj godini, zbog kojeg je udio minimalne u prosječnoj plaći drastično pao - upozorava Sever.
Dodaje kako u obzir treba uzeti činjenicu da 26 posto ukupnih troškova kućanstava čine troškovi hrane, koja je u inflaciji najviše poskupjela, a da se kod onih koji imaju minimalnu plaću taj udio penje i na 40-50 posto.
- O tome trebaju voditi računa poslodavci i oni koji donose odluke - poručuje Sever.
Treba vidjeti što će reći poslodavci o visini minimalne plaće. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) poslovično se buni što se uopće minimalna plaća definira zakonski, što ona nije stvar pregovora radnika i poslodavca, no čini se da nikome više nije sporan iznos, budući da na tržištu postoji ogroman manjak radne snage i radnici se traže za puno veće plaće od minimalne. Iz HUP-a su nam rekli da će se o tome naknadno očitovati. Za industrije u kojima poslodavci ne mogu isplaćivati veće plaće, poput tekstilne, i dalje postoji mogućnost da se ona uredi kolektivnim ugovorom, a u tom slučaju ne smije biti manje od 90 posto od propisane minimalne plaće, u ovom slučaju od 3375 kuna neto.
Iz Ministarstva rada kažu da će se visina minimalne plaće tek utvrđivati. Procedura je takva da Stručno povjerenstvo za praćenje i analizu minimalne plaće, u kojem su predstavnici sindikata, poslodavaca, znanstvene zajednice i Vlade, predlaže novi iznos bruto minimalne plaću za 2023. u određenom rasponu. Očekuje se da će Ministarstvo imati preporuku početkom idućeg tjedna.
Jasna proceduraPrije izrade nove Uredbe o visini minimalne plaće za 2023. održava se konzultativan sastanak sa socijalnim partnerima, na kojem se načelno raspravlja o stavovima socijalnih partnera bez iznošenja konkretnih iznosa. Nakon toga Vlada donosi Uredbu na sjednici do kraja listopada 2022., a, prema zakonu, minimalna plaća ne može se utvrditi u iznosu manjem od iznosa koji je bio utvrđen za prethodnu godinu.
(Izvor: Jutarnji.hr)
