Obitelji s brojnom djecom iz župa Požeške biskupije po trinaesti put hodočastile u Voćin

FOTO: Požeška biskupija

17.8.2023. | 10:50 | Požeška biskupija
Pregleda: 2450

Na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije, 15. kolovoza 2023. obitelji s brojnom djecom iz župa Požeške biskupije po trinaesti put hodočastile su u Voćin. Program koji je pripravila Ana Matković, voditeljica biskupijskog Centra „Pro vita et familia“ započeo je u svetišnoj bazilici, gdje su djeca sviranjem, pjesmom i recitacijama iskazivala pohvale Isusovoj Majci a roditelji joj upućivali svoje molitve. Središnje euharistijsko slavlje predvodio je u bazilici požeški biskup Antun Škvorčević. Na početku je u ime svih nazočnih vjernika biskup uputio pozdrav Gospi Voćinskoj, preporučujući njezinu zagovoru obitelji s brojnom djecom koja su joj danas došle iskazati svoje poštovanje, zahvalnost i odanost. Pozdravljajući zatim okupljene hodočasnike, biskup je istaknuo kako je radostan što na svetkovinu Uznesenja Marijina na nebo može zajedno s obiteljima s brojnom djecom u Voćinu hvaliti i slaviti Mariju, jer su one Marijina i Božja radost, ponos naše Biskupije i Domovine. Zahvalio im je što se po njihovom obiteljskom opredjeljenju za brojnu djecu proslavlja život te ih je povjerio Blaženoj Djevici Mariji da ih ona svojom majčinskom ljubavlju prati u njihovu zajedništvu.



Biskup Antun se u homiliji obratio hodočasnicima, napose obiteljima s brojnom djecom, pitajući ih jesu li dobro putovali do Voćina? Spomenuo je da pri tom ne misli samo na ono što se odnosi na vanjske okolnosti putovanja, nego na to jesu li stigli dobrog i spremnog srca. Kazao je kako smatra da ih nije bilo što privuklo na ovo hodočašće, nego prisutnost Isusove Majke u voćinskom svetištu, iskustvo njezine ponizne vjernosti Bogu i velike ljubavi prema čovjeku. Kad se s takvih polazišta dolazi na hodočašće, postajemo dionici Božjeg dinamizma, ustvrdio je biskup. Istaknuo je da se na hodočašću događa Božji pokret u nama, o kojem svjedoči iskustvo mnoštva ljudi, koji su stoljećima hodočastili Isusovoj Majci i u voćinsko svetište, te su po njem ulazili u Božji svijet. Biskup je spomenuo kako je upravo zbog toga izazovno što su u Hrvatskoj neki gradovi svetkovinu Marijina uznesenja na nebo proglasili sajamskim danom. U vrijeme zakonski određeno da trgovine budu zatvorene, neki su se dosjetili kako će ipak trgovati. Ustvrdivši kako je materijalno potrebno za život, biskup je upozorio da ne bismo smjeli sve procjenjivati samo po načelu gospodarske dobiti, ne obazirući se na to da postoji nešto više i vrjednije od toga. Čovjek je, naime, pozvan ostvarivati se i na drugim razinama svoga postojanja kako ne bi postao siromašan napose u duhovnoj dimenziji. Kazao je hodočasnicima kako njihov dolazak u ovo svetište nije sajamski korak, nego čin vjere u kojem zajedno s Isusovom Majkom slavimo Boga i posvećujemo mu svoje vrijeme. Zahvalio je posebno roditeljima što ne propuštaju tim vrijednostima učiti svoju djecu od malena.





Polazeći od okolnosti u kojima se zbiva hodočašće na Veliku Gospu, biskup se među ostalim osvrnuo na nasilje koje se događa u Hrvatskoj i u svijetu. Nasilje kao da je postalo način života, ono je prisutno u obiteljima gdje je žena najugroženija, što potvrđuje i događaj koji se prije nekoliko dana zbio u susjednoj Bosni i Hercegovini, nasilje susrećemo kod djece u školi, među mladima, o čemu svjedoči i sve ono što se nedavno dogodilo s nogometnim navijačima u Grčkoj. Podsjetio je na pogubnost nasilja u filmovima na televiziji, igricama na digitalnim mrežama i u drugim medijima, gdje se ono predstavlja kao redovit način postupanja u svakodnevici. Osim toga, svjedoci smo teških ratnih događanja u svijetu, napose trenutačno onih u Ukrajini, koja odnose mnoge živote. S jedne strane postoji na međunarodnoj i drugim razinama borba protiv nasilja u obiteljima, među djecom i mladima, a s druge strane ratom se ono ozakonjuje kao način postupanja. Navedena prijetvornost prisutna na javnoj sceni zbunjuje ponajprije mlade, promičući njihovu izgubljenost u tom pogledu. Biskup se zapitao, od kud nam potreba za nasiljem? Ako se čovjek prepusti nasilju, njegov život postaje negacija ljudskosti i gubitništvo. Kazao je nazočnim vjernicima da se raduje što su cijele obitelji došle na hodočašće u voćinsko marijansko svetište, kako bi posvjedočile da su opredijeljene za evanđeoski sustav vrijednosti, koji isključuje nasilje kao način ponašanja. Pohvalio ih je za njihovu želju da promišljaju o sebi, obitelji, djeci, o sadašnjosti i budućnosti s Božjih polazišta. Potaknuo ih je neka se ne prepuste onom javnom mnijenju, koje ne računa s vrijednostima koje očovječuju pojedince i društvo, nego žive dostojno svoj poziv po Bogu, kako je to činila Marija, Isusova Majka.



Biskup je kazao kako je ona ostvareno i dovršeno djelo Božje, na način kako to tumači sv. Pavao u današnjem drugom čitanju iz Poslanice Korinćanima kad kaže da je Isus Krist uskrsnuo kao prvina među onima koji imaju uskrsnuti. On je prvi pobjednik života, a za njim njegova Majka. Ljudski život je Božja činjenica, on se zauzeo za njega u Isusu Kristu, od njegova začeća po Duhu Svetom do smrti na križu. U njemu je očitovao što misli o ljudskom životu i što je naumio s njime. Pored znanstvenog dokaza da ljudski život počinje od njegova začeća, u Isusu Kristu imamo potvrdu kako on ne počinje onda kada je netko od ljudi to odlučio, nego kad je odlučio Bog. Upozorivši na problem vršenja najtežeg nasilja abortusom nad nerođenom djecom, biskup je istaknuo kako to nikako ne može biti civiliziran čin. Nasiljem nad začetim ne rješavaju se ničija prava niti neka druga pitanja, kao niti određivanjem do kojega uzrasta bi se po nekim ljudskim kriterijima smjelo ubiti začeto u majčinoj utrobi. Riječ je o dramatičnom pitanju, ustvrdio je biskup. Bog voli ljudski život, on ga stvara začećem u majčinu krilu i pred time bi svatko trebao očitovati strahopoštovanje, blagoslivljati ga, kao i majku, suradnicu života. Kazao je da nam valja moliti i djelovati kako bismo se kod nas oslobodili prijetvornosti određenih javnih dužnosnika i medija, koji pozivaju na borbu protiv nasilja u našem društvu, napose nad ženama u obitelji, a s druge strane zagovaraju abortus kao najteži oblik nasilja nad najslabijim ljudskim bićima.



Promišljajući o daru života, biskup Antun je istaknuo da je on Božje djelo, a majčinstvo je suradnja s Bogom u njegovu stvaranju. Nema većega dostojanstva nego li je suradnja s Bogom u braku i stvaranje novog života, istaknuo je biskup. Napomenuo je kako je mnogima danas takav pristup životu stran, ali upravo obitelji s brojnom djecom snažno svjedoče o toj suradnji s Bogom. Nemali je broj ljudi koje vlastita sebičnost sprječava da vide točno, da spoznaju veličinu suradnje u stvaranju novog ljudskog bića. Umrtvljeni su u svome duhu pa ne mogu pravo prepoznati dostojanstvo života i njegova dinamizma u Bogu. No, ovaj hodočasnički susret svjedoči o radosti i punini života za koji su se opredijelile obitelji s brojnom djecom, kazao je biskup.

Istaknuo je kako nas sv. Pavao u spomenutom današnjem čitanju uvjerava da ljudski život ima svoje dovršenje u smrti. Smrt nije nestanak, nego konačni nastanak života, oslobođenje od prolaznosti, dovršenje. U njemu se konačno ostvaruje ono što je Bog stvaralački smislio. Odakle nam dokaz za to, upitao je biskup hodočasnike? Sv. Pavao nas podsjeća kako je Isus Krist, začet po Duhu Svetomu i rođen u krilu majčinu, najbolji argument. Bog je Isusovim rođenjem blagoslovio svako rađanje, svaku majku roditeljicu. Isusov život ne skončava nestankom u smrti, nego na križu, kao i u začeću Božjim zahvatom pobjeđuje. Kršćani su stoga od davnine smrt nazivali „dies natalis“, rođendan za puni život. Oni su, naime u krštenju ukopani u smrt s Isusom, da bi ujedno s njime u smrti uskrsnuli na pobjedu života. Na taj način Bog nas u smrti čini dionicima punine postojanja, te ona nije naš nestanak nego rađanje na život vječni, u onu proslavu koju nam je Isus priskrbio svojom mukom, smrću i uskrsnućem. Tim Božjim zahvatom mi smo označeni u krštenju, naglasio je biskup.



Sv. Pavao nam tumači da je Isus Krist Marijino dostojanstvo, jer je i ona po njemu postala pobjednicom nad smrću. To danas slavimo na svetkovinu njezina uznesenja na nebo, puno ostvarenje njezina ljudskog postojanja po potpunom zajedništvu s Bogom. Sva druga tumačenja ljudskoga dostojanstva koja ne polaze od ove Božje logike kratkoročna su i nezadovoljavajuća za čežnje upisane u naš duh, istaknuo je biskup. Kazao je kako je polazište vjere s obzirom na pobjedu ljudskog života u Isusu Kristu, po njegovoj muci i smrti na križu, Božja objavljena istina o našem putu spasenja. Zaželio je da u našoj Hrvatskoj bude što više onih koji će čvrsto hoditi tim putem vjere i surađivati s Bogom, kako bi nam opredjeljenjem za njega Domovina bila bogata istinskog života. Rekavši kako je vjerničko razmišljanje o životu cjelovito, za razliku od onoga koje zagovara kultura smrti, biskup je upozorio da nije slučajno što nam današnja sveta čitanja progovaraju o životu, povezano sa ženama koje rađaju. U prvom čitanju iz Knjige Otkrivenja sv. Ivan prikazuje bitku žene i Zmaja koji želi nauditi začetom i progutati rođeno dijete. Uvjerava nas sveti pisac da Zmaju nije dano pobijediti, nego je Bog to zajamčio ženi i njezinu porodu.

Potom je biskup spomenuo kako nam današnje evanđelje predstavlja dvije trudne žene, Mariju i Elizabetu. Marija nosi u krilu Isusa, začeta po Duhu Svetom, a Elizabeta Ivana Krstitelja začeta na ljudski način, ali ne iz ljudskih, nego iz Božjih mogućnosti, jer su ona i muž u poodmakloj dobi. To nam doziva u svijest kako Bog svoju strategiju spasenja ostvaruje putem začeća, suradnjom majke roditeljice i odgajateljice. Biskup je kazao roditeljima s brojnom djecom neka ih stoga ne obeshrabre oni ljudi koji ih možda preziru zbog njihova požrtvovnog služenja životu, svjesni da ih posebno cijeni Bog čiji su suradnici. Čestitao im je svetkovinu Marijina uznesenja na nebo, kao i njihova životna opredjeljenja, te im je zahvalio što od malena uče svoju djecu da budu Božji suradnici na zemlji. Kazao je još kako se raduje što smije s njima sudjelovati u mnogim nastojanjima i podupirati ih da ostanu vjerni Božjim pogledima na život, brak i obitelj. Zamolio je Isusovu Majku, Gospu Voćinsku neka pomogne svim našim majkama da budu ponosne što mogu biti roditeljice, suradnice života i Božje strategije pobjede te ih i dalje prati da s velikim pouzdanjem u Boga prihvaćaju i odgajaju svoju djecu.



Nakon popričesne molitve uslijedila je procesija s Marijinim likom središtem Voćina, u kojoj su roditelji s djecom pjesmom i molitvom uzdigli Isusovoj Majci svoja odana srca. Nakon procesije biskup Antun je u bazilici pred njezinim likom predvodio čin povjere obitelji Isusovoj Majci. Zahvalio joj je što nas je i na ovom hodočašću primila u svoj naručaj te možemo otići svojim domovima u sigurni da smo njezina draga djeca, voljeni sinovi i kćeri Božje. Zahvalio je sudionicima slavlja što su svoju vjeru posvjedočili i ovim hodočašćem u Voćin, zaželjevši im da Gospa ostane svakom pojedinom od njih znak utjehe i nade na životnom putu. Spomenuo je kako će Biskupija kao i prijašnjih godina pomoći obiteljima s brojnom djecom te prije početka nove školske godine uplatiti određeni novčani iznos na njihove bankovne račune.













Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.

ANKETA
Koje je vaše mišljenje o euru godinu dana nakon uvođenja?
Kliknite na opciju za koju želite glasati.
Oglašavajte se na 034 portalu jer:
više od 300.000 korisnika mjesečno
više od 2 milijuna otvaranja stranica svakog mjeseca
Pročitaj više

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAPRAVILA PRIVATNOSTI