5.11.2025. | 12:45
D.K.
IZVOR: PSŽ
Pregleda: 6892
FOTO: 034 portal
Na području Požeško-slavonske županije, na arheološkom lokalitetu Kagovac kraj Vetova, arheolozi su otkrili monumentalni grob iz starijeg željeznog doba, koji već sada privlači veliku pozornost stručne i šire javnosti. Prema riječima prof. dr. sc. Hrvoja Potrebice s Katedre za prapovijesnu arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, riječ je o najvećem kneževskom grobu iz 8. stoljeća prije Krista koji je dosad pronađen u Hrvatskoj.Ovo iznimno otkriće svjedoči o bogatoj i složenoj povijesti Zlatne doline, regije koja već desetljećima iznenađuje arheologe svojim nalazištima iz prapovijesnih razdoblja. Grob na Kagovcu po svojoj veličini, konstrukciji i arheološkim nalazima ukazuje na visoku društvenu organizaciju i razvijene kulturne veze tadašnjih zajednica koje su živjele na ovom području.
„Nalaz s Kagovca predstavlja izniman arheološki trenutak za hrvatsku znanost. Ne samo da nam otvara uvid u prapovijesni svijet željeznog doba, nego i potvrđuje da je područje današnje Požeško-slavonske županije imalo ključno mjesto u kulturnim i gospodarskim tokovima toga vremena“, izjavio je profesor Potrebica, voditelj istraživanja.
Osim samog groba, na lokalitetu su pronađeni i brojni vrijedni predmeti – ostaci oružja, keramike, metalnih ukrasa i dijelovi konstrukcije koji dodatno svjedoče o raskoši i statusu pokojnika. Stručnjaci vjeruju da će daljnja istraživanja otkriti još važnih podataka o načinu života, vjerovanjima i društvenoj hijerarhiji tadašnjih zajednica.
Požeško-slavonska županija ovim otkrićem ponovno potvrđuje svoj status kulturnog i arheološkog središta Hrvatske, područja koje čuva neprocjenjivu baštinu od prapovijesti do danas.
„Ovakvi nalazi nisu samo znanstveno vrijedni, nego su i snažan poticaj za razvoj kulturnog turizma i promociju naše županije kao prostora bogate povijesti i identiteta“, poručili su iz Požeško-slavonske županije.
Očekuje se da će lokalitet Kagovac u budućnosti postati važna točka na arheološkoj karti Hrvatske, a istraživanja će se nastaviti uz podršku lokalne zajednice i stručnih institucija.