Neizlazak na izbore ili poništavanje izbornih listića podrška je velikim strankama

FOTO: Eva Bee

26.3.2024. | 21:03 | Ivan Svjetličić
Pregleda: 1827

Najveći kršćanski blagdan Uskrs tek nam dolazi, a pred nama je i kratko, ali sigurno burno predizborno vrijeme. Ovog puta, za 22 dana, slijede nam parlamentarni izbori, a koji će se održati sredinom travnja, srijedom!

Birači će 17. travnja 2024. godine moći birati po 14 budućih saborskih zastupnika u 10 izbornih jedinica, uz iznimku 11. izborne jedinice za inozemstvo koja bira njih 3 te 12. izborne jedinice, a u kojoj se nalaze nacionalne manjine koje imaju 8 zagarantiranih saborskih mandata. Na ovim izborima birači odlučuju koja će stranka imati priliku sastaviti saborsku većinu, a čime se stvaraju preduvjeti za formiranje buduće Vlade Republike Hrvatske.

Veći odaziv birača u razvijenim državama, manji u onima s razvijenom korupcijom


U Republici Hrvatskoj ne postoji obveza glasanja na izborima, a smatram da se takva obveza ne bi ni trebala uvesti. Trenutno u svijetu čak 22 države ima sustav obveznog glasovanja, a neke od njih su Belgija, Luksemburg, Australija… itd.


Najviši odaziv birača uglavnom je u razvijenim državama sa snažnim demokratskim institucijama, a najslabiji u zemljama s visokom korupcijom i slabo razvijenom demokracijom. Posljednjih godina svjedoci smo sve lošijeg trenda odaziva birača na izbore u Republici Hrvatskoj (izuzetak posljednji izbori za EU parlament), a razlog zbog čega je tome tako možda možemo vidjeti u istraživanju koje je provedeno za potrebe projekta Demografska revitalizacija – temeljni preduvjet za gospodarski napredak RH, a čiji rezultati nisu ohrabrujući.

Prema elektronskoj anketi koja je provedena na uzorku od 739 mladih između 18 i 30 godina, čak 70% ispitanika istaknulo je kako razmišlja o napuštanju Republike Hrvatske. Kao glavne razloge mladi navode korupciju, klijentelizam, nepotizam, nepovjerenje u institucije i u razvoj društva, manjak perspektive i niske plaće. Porazna je činjenica da samo 30% ispitanika vjeruje kako će se stanje popraviti.

Ipak, kako bi se potaknuo odaziv što većeg broja birača potrebno je stjecati svijest o važnosti izbornih procesa kroz razne nacionalne kampanje, ali i od najranijih dana. Činjenica je da koliko god se netko pokušavao oduprijeti politici, ona se i dalje bavi nama kroz sve društvene pore.

Izuzev referenduma, u Republici Hrvatskoj birači imaju pravo glasati na predsjedničkim, parlamentarnim, lokalnim izborima te izborima za EU parlament, a odaziv birača često varira upravo i o vrsti samih izbora.

U Hrvatskoj jaki duopol

U Republici Hrvatskoj od 90-ih do danas vlada snažan duopol između Hrvatske demokratske zajednice i Socijaldemokratske partije uz kratke epizode pomoći koalicijskih partnera ili trećih opcija koje nisu važne u sastavljanju saborske (ili neke druge) većine, a koji najčešće već nakon jednog izbornog ciklusa nestanu s političke pozornice. Primjera ima.

Motiviranje birača najčešće se događa zbog dojma neizvjesnosti samog pobjednika, a tada se birači motiviraju najčešće kako bi se vlast promijenila ili ostala ista, iako praksa najčešće govori kako veliki odaziv birača znači i promjena vlasti, barem u Republici Hrvatskoj.

Odaziv birača svojevrsna je poruka vladajućim po općinama, gradovima i županijama diljem Republike Hrvatske

Nakon što je Hrvatski sabor donio odluku o raspuštanju, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović brzo je donio odluku o datumu održavanja izbora, kako smo već uvodno rekli riječ je o 17. travnju, srijedi, čime je uspio iznenaditi cjelokupnu javnost. Tim činom počele su sve redovne procedure i formalnosti za sudionike parlamentarnih izbora do samog dana njihova održavanja.

Odaziv birača na parlamentarnim izborima 2015. iznosio je 60,80%. Ubrzo su održani ponovljeni parlamentarni izbori 2016. godine, a kada je izlaznost pala na 52,59%. Četiri godine kasnije, na posljednje održanim parlamentarnim izborima 2020. godine, izlaznost je bila nikad manja, a iznosila je svega 46,90%.

Kaže se kako je odaziv birača manji od 50% psihološka granica koja može dovesti u pitanje legitimnost svih izbora, no možda je i to svojevrsna poruka birača vladajućima. Ipak, važno je podsjetiti da se radilo o prvoj godini epidemije Covida 19, a također izbori su se održali u ljeto što je zasigurno doprinijelo nastavku ovog negativnog trenda izlaznosti birača na izbore. Hoće li odaziv birača ovaj put biti veći ili manji nego li prethodnih godina ostaje za vidjeti.

Neizlazak birača na izbore ili poništavanje izbornih listića podrška je velikim strankama

Neizlazak odnosno mali odaziv birača podrška je za velike stranke koje imaju već uspostavljenu infrastrukturu po Republici Hrvatskoj. Još jedna stvar koju birači često zaboravljaju upravo je ta da i nevažeći listići idu u prilog relativnom (ili apsolutnom) pobjedniku izbora zbog DʼHondtovog sustava raspodjele glasova.

Nepoznavanje elementarnih stvari izbornih procesa i raspodjele glasova u Republici Hrvatskoj upravo su razlozi zbog kojih je popularnost trećih opcija svih ovih godina bila samo prolazna odnosno zbog čega takve opcije nisu zaživjele dugoročno. Hrvatska tako, kao jedna od rijetkih tranzicijskih država ostaje ta na kojoj se na vlasti smjenjuju samo dvije opcije što nužno ne mora značiti da je to loše.

Smanjenjem izbornog cenzusa s 5% na 3% dovelo bi do fragmentiranja vlasti, a što bi za rezultat imalo veću participaciju trećih stranaka i kandidata čime bi bio smanjen broj birača koji nemaju svoje predstavnike u vlasti.

Ispod članka nalazi se anketa s pitanjem:"Hoćete li izaći na parlamentarne izbore?"


ANKETA
Hoćete li izaći na parlamentarne izbore?
Kliknite na jedan od ponuđenih odgovora.

Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.

ANKETA
Hoćte li glasati na izborima za EU Parlament?
Kliknite na opciju za koju želite glasati.
Oglašavajte se na 034 portalu jer:
više od 300.000 korisnika mjesečno
više od 2 milijuna otvaranja stranica svakog mjeseca
Pročitaj više

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAPRAVILA PRIVATNOSTI