NEDOSTATAK RADNE SNAGE: U hrvatske tvrtke uskoro dolaze radnici iz Irana?
Posao
(FOTO: google)
Hoće li hrvatski poslodavci u potrazi za radnicima zapošljavati ljude iz Irana? Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić nedavno je u emisiji HRT-a Otvoreno izjavio kako zbog trenutačno 30.000 otvorenih radnih mjesta u zemlji poslodavci radnike traže u Iranu, Ukrajini, Filipinima, odnosno god postoji interes da dođu u Hrvatsku.
Kvalitetna obuka
Spominjanje mogućnosti dolaska radnika iz Irana nije bez osnove. Naime, HUP je sukladno preporuci ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića otvorio službene kontakte s, kako je naveo HUP u priopćenju svojim članicama, "relevantnim iranskim institucijama u području zapošljavanja". U Iranu je tako boravila prva delegacija poslodavaca - članova HUP-a, u potrazi za radnicima, koju je predvodila Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a. Povratne informacije HUP-a iz Irana kažu kako u toj zemlji na tržištu rada postoji više od tri milijuna radnika raspoloživih za hrvatske poslodavce, i to u svim djelatnostima i profilima. U području tehničkih zanimanja (elektro, strojarska, drvna i dr.) majstori su dodatno trenirani za obrazovanje učenika u specijalnom trening-centru u Teheranu te lokalno u provincijama u kojemu se kroz praktičan rad na sustavima renomiranih proizvođača (Bosch, Siemens, Samsung, LG…) majstori pripremaju za daljnje obučavanje učenika te godišnje kroz takav sustav certifikate za rad dobije oko 600 tisuća učenika. HUP navodi da tako obučene radnike koriste i spomenute tvrtke te Samsung i LG.
"Postoji mogućnost usporedbe i prilagodbe dvaju kurikuluma obrazovanja (iranskog i hrvatskog) za potrebe hrvatskih poslodavaca u određenom zanimanju, pri čemu su, ako naše potrebe odstupaju od njihovih standarda, spremni doškolovati i trenirati radnike u dijelu kompetencija koje tražimo, kako bi u cijelosti odgovorili našim potrebama. Za potrebe zapošljavanja radnika iz Irana u Hrvatskoj, iranska Vlada je spremna otvoriti i financirati ured u Teheranu koji bi radio na selekciji i slanju radnika u Hrvatsku", navodi HUP ističući kako je motivacija iranske strane za slanje radnika u Hrvatsku i druge zemlje smanjenje pritiska na financiranje mlade radne snage koja iziđe iz sustava obrazovanja, a koja radi manjka investicija u Iranu ne može pronaći posao.
Predstavnici poslodavaca u Iranu su obavili razgovore s prvih 40 radnika na osnovi čega je zaključeno da su oni prihvatljivo obučeni za zanimanja za koja su obrazovani, kao i to da bi plaće i uvjeti rada za te radnike mogli biti prihvatljivi poslodavcima u Hrvatskoj, iako je naglašeno da je ovo područje isključivo predmet individualnih pregovora konkretnog radnika s konkretnim poslodavcem. Već u prvim razgovorima, navode u HUP-u, poziv za rad u Hrvatskoj odmah je dobilo šest radnika koji će raditi u građevinskom sektoru.
Iskustva s Ukrajincima
U više tvrtki u Hrvatskoj rade stranci i ne samo iz susjednih zemalja - Srbije, BiH, Mađarske ili s Kosova. U Slavoniji i Baranji takvih je primjera znatno manje nego u drugim dijelovima zemlje. Možda je dostatno spomenuti samo primjer uspješne priče o Rimac automobilima, u kojoj rade vrhunski stručnjaci iz brojnih zemalja cijelog svijeta. U pojedinim, recimo osječkim, tvrtkama zaposleni su ljudi iz Ukrajine. Poslodavci i radnici koji su imali priliku zapošljavati ili raditi uz radnike iz Ukrajine kažu kako su se Ukrajinci relativno brzo uklopili. Jezične prepreke bile su relativno male jer hrvatski i ukrajinski ili ruski jezik imaju dosta sličnosti i Ukrajinci su brzo naučili mnoge riječi dostatne za sporazumijevanje i obavljanje radnih zadaća. Direktor Vodovoda Osijek Ivan Jukić kazao nam je kako je Vodovod Montaža zapošljavala u posljednjih godinu dana radnike iz Ukrajine na različitim poslovima postavljanja instalacija.
- Imali smo potrebe za ljudima, posebice zbog poslova na gradilištima izvan Osijeka, uglavnom u Istri. U posljednjih godinu dana privremeno smo zaposlili radnike iz Ukrajine i BiH. Bili su to sezonski poslovi i ti stranci su radili kao zavarivači i montažeri. Imali su ista radna prava kao i domaći ljudi. No nama je prioritet zapošljavati domaće ljude i jasno je da dugoročni razvoj tvrtke planiramo s domaćim radnicima. Tražimo sada mlađe koje ćemo zaposliti i obučavati za različite poslove - kazao nam je Jukić.
Igor Mikulić za Glas Slavonije
