Među 8 izvrsnih i nedovoljno poznatih hrvatskih vinarija i kutjevačka Vinarija Mihalj
Branko Mihalj
(FOTO: plavakamenica.hr)
Vina su nam, dakle, sve bolja. Vinska industrija ubrzano kvalitativno raste, jer su vinari shvatili da bez dizanja kvalitete nemaju nikakve dugoročne šanse na tržištu. I vinske su karte nešto inteligentnije nego u ranijem razdoblju, dok je ponuda buteljki u supermarketima postala prilično zanimljiva.
Pa ipak, neke od zaista najboljih hrvatskih vinskih etiketa ne mogu se kupiti ili naručiti na dovoljno važnih mjesta. U pojedinim je slučajevima, poput vinarije Križ s Pelješca, riječ o mikroproizvodnji.
U većini drugih slučajeva, riječ je o nedovoljnom angažmanu samih vinara, ili o nezainteresiranosti distributera, restoratera i hotelijera koji u pojedinim, zaista sjajnim vinima, ne prepoznaju komercijalni interes.
Evo osam vrlo dobrih do briljantnih hrvatskih vinarija, koje su definitivno premalo poznate, premda njihova vina pripadaju najužem domaćem kvalitativnom vrhu.
1. Križ, PelješacOva biodinamička vinarija, koju vode predstavnici dvije jako različite generacije, proizvodi upravo fantastičan Grk. Dok lani nismo probali Milošev Rukatac, a ove godine Toljev Le Chiffre, bili smo uvjereni kako je Križev Grk uvjerljivo najbolje hrvatsko suho bijelo vino. No, i sada je među tri najimpresivnija. Osim Grka, vinarija Križ puni Plavac Rose.
Najvažnije vino Grk
2. Jo Ahearne, HvarJedina hrvatska Master of Wine, ova Britanka irskog porijekla postavlja nove standarde za proizvodnju i bijelih i crnih vina. Njen plavac South Side po svježini, tehničkoj superiornosti pa i aromatskom profilu, prilično se razlikuje od većine otočkih plavaca, dok macerirani cuvee Wild Skins predstavlja možda najimpresivniju verziju suhe bogdanuše koju smo dosad kušali.
Najvažnije vino Wild Skins (bogdanuša, kuč, pošip)
3. Branko Mihalj, Kutjevo Slučaj Branka Mihalja pokazuje da se jako mnogo ljudi u hrvatskoj ugostiteljskoj industriji baš i ne razumije u vino. Svaki normalni restaurater i hotelijer morao bi biti sretan da na kartu može staviti Mihaljeva vina, jer su ona izvrsna i jeftina.
Za razliku od svih drugih vinara u Kutjevu, gospodin Mihalj svoje graševine, merlote i cabernete bere krajem rujna ili sredinom listopada, ili još kasnije.
Za razliku od svih drugih vinara u Hrvatskoj koji se bave suhim bijelim vinima, Branko Mihalj ne pušta graševinu na tržište oko Uskrsa nego iza Božića, kad je već provela neko relevantno vrijeme u podrumu.
Rezultat su bogata, raskošna, kremasta vina s puno karaktera, naglašenim sortnim bouquetom i višim, fino uklopljenim alkoholima. I sve to za smiješno mali novac; Mihaljeva Graševina u Sparu košta oko 45 kuna, a crna vina oko 60 .
Najvažnije vino Graševina
4. Kopjar, Budinšćina (Bregovita Hrvatska)Riječ je o ekološkom projektu iz varaždinskog kraja, koji je u sadašnjem izdanju krenuo tek prije pet ili šest godina. Etiketa Kopjar svojim je rizlinzima i sauvignonima već osvajala Decanterove medalje. Iznimno je važno da se, puno godina poslije Bolfana i Bodrena, u zagorskom dijelu Bregovite Hrvatske pojavio zaista relevantan proizvođač. Cijene su umjerene, pa nam, eto, opet nije jasno zašto Kopjar nije masovnije zastupljeni barem u zagrebačkim restoranima.
Najvažnije vino Sauvignon Blanc
5. Dvorac Belaj, Belaj, IstraRus Zhan Belay u jednom od najljepših istarskih vinograda, udaljenom petnaestak minuta vožnje od tunela Učka, proizvodi neka od najambicioznijih i najneobičnijih istarskih vina. Vina Belaj, koja odležavaju u podrumu impresivnog dvorca iz 16. stoljeća, nisu premlada ni presvježa, nego su uglavnom dizajnirana da traju, što osobito vrijedi za malvaziju Ksenia, i za Chardonnay. Zhan Belay bio je dovoljno pametan da pri pokretanju vinarije za savjetnike angažira Ivicu Matoševića i Franka Kozlovića.
6. Robert Naprta, Vugrišinec, (Međimurje, Bregovita Hrvatska)Poznati zagrebački novinar i književnik prije desetak se godina počeo baviti vinima. Njegov prvi chardonnay Solum, ekstremno alkoholan ali i neobično elegantan, privukao je solidnu pozornost stručne javnosti.
Prije dvije godine, Naprta je na tržište pustio i svoj prvi pjenušac Solum Brut, kremast, limunast i potpuno suh, koji se odmah uvrstio među pet ili šest najboljih bijelih pjenušaca u zemlji. Naprtina su vina moćna, jako karakterna i gastronomski polivalentna: chardonnay ide dobro i uz bijelu ribu i uz steakove.
Najvažnije vino Chardonnay Solum
7. Franković, BujeOkej, obitelj Franković nije nepoznata. Njihova se vina već godinama toče u Esplanadi i prodaju u Sparu, a sami Frankovići priređuju prezentacije u luksuznim zagrebačkim restoranima. Međutim, imamo osjećaj kako Vina Franković još nisu ušla u istarski elitni mainstream, usprkos Decanterovim zlatnim i platinastim medaljama.
Najvažnije vino Malvazija Korona Sur Lie
8. Kalazić, BaranjaVinarija Kalazić spada među veterane baranjske vinske scene. Prije više od deset godina, vina Kalazić bila su iznimno cijenjena i gotovo široko popularna. Onda su počela lutati u stilu, u brendingu i kvaliteti, pa su nestala s vinskih karti.
No, Kalazić, vinarija koju sad vodi jedan od najkompetentnijih vinskih profesionalaca istočne Hrvatske Marijan Knežević, može se vratiti na veliku scenu jer su pojedina njena vina sjajna. Ove smo zime kušali nekoliko starih caberneta i chardonnaya, koji su nas uvjerili u veliki potencijal Kalazićevih vinograda.
Najvažnije vino Cabernet sauvignon
