Ledeni val ʼobraoʼ voćnjake, šteta je i do 100 posto, voćari zabrinuti
(FOTO: 034 portal)
Najviše su stradali nasadi ranih sorta koji nemaju adekvatnu i skupu zaštitu
Niske temperature i mraz proteklih su dana “obrali” voćnjake u kojima se šteta na pojedinim kulturama poput trešanja, šljiva, marelica, višanja... procjenjuje i na 90 – 100%.
Kolika je stvarna šteta, znat će se za 10 – 15 dana, s obzirom na to da voćarima predstoje velika ulaganja u očuvanje kondicije biljaka kojima bi se dio štete mogao i umanjiti, doznajemo od predsjednika Hrvatske voćarske zajednice Branimira Markote. – No rane voćke koje su bile u visokoj fenofazi, odnosno u punoj cvatnji, najviše su stradale, pogotovo trešnje i višnje – kaže Markota, ističući da je tome razlog i činjenica da vegetacija ove godine kasni 10-ak dana. Kod jabuka i krušaka koje još nisu posve procvjetale prema prvim procjenama štete se kreću oko 50%. Voćari koji su ulagali u zaštitu kišenjem ili orošavanjem spasili su možda i 100% budućeg uroda. No takva je zaštita skupa pa nju imaju samo najveći i najsuvremeniji nasadi u Hrvatskoj – oni koji u pravilu imaju ugovore s trgovačkim lancima. S “lovcima” na mrazove, vjetrenjačama, paljenjem vatre... lošije se prošlo.
Iz Voćarske zajednice nadaju se da će Ministarstvo poljoprivrede uskoro iz Mjere 4 Programa ruralnog razvoja raspisati natječaje za ulaganja u “antifrost” sustave zahvaljujući kojima bi proizvodnja voća dana “obrali” voćnjake u kojima se šteta na pojedinim kulturama poput trešanja, šljiva, marelica, višanja... procjenjuje i na 90 – 100%.
Kolika je stvarna šteta, znat će se za 10 – 15 dana, s obzirom na to da voćarima predstoje velika ulaganja u očuvanje kondicije biljaka kojima bi se dio štete mogao i umanjiti, doznajemo od predsjednika Hrvatske voćarske zajednice Branimira Markote. – No rane voćke koje su bile u visokoj fenofazi, odnosno u punoj cvatnji, najviše su stradale, pogotovo trešnje i višnje – kaže Markota, ističući da je tome razlog i činjenica da vegetacija ove godine kasni 10-ak dana. Kod jabuka i krušaka koje još nisu posve procvjetale prema prvim procjenama štete se kreću oko 50%. Voćari koji su ulagali u zaštitu kišenjem ili orošavanjem spasili su možda i 100% budućeg uroda. No takva je zaštita skupa pa nju imaju samo najveći i najsuvremeniji nasadi u Hrvatskoj – oni koji u pravilu imaju ugovore s trgovačkim lancima.
Iz Voćarske zajednice nadaju se da će Ministarstvo poljoprivrede uskoro iz Mjere 4 Programa ruralnog razvoja raspisati natječaje za ulaganja u “antifrost” sustave zahvaljujući kojima bi proizvodnja voća dana “obrali” voćnjake u kojima se šteta na pojedinim kulturama poput trešanja, šljiva, marelica, višanja... procjenjuje i na 90 – 100%. Kolika je stvarna šteta, znat će se za 10 – 15 dana, s obzirom na to da voćarima predstoje velika ulaganja u očuvanje kondicije biljaka kojima bi se dio štete mogao i umanjiti, doznajemo od predsjednika Hrvatske voćarske zajednice Branimira Markote. – No rane voćke koje su bile u visokoj fenofazi, odnosno u punoj cvatnji, najviše su stradale, pogotovo trešnje i višnje – kaže Markota, ističući da je tome razlog i činjenica da vegetacija ove godine kasni 10-ak dana.
Kod jabuka i krušaka koje još nisu posve procvjetale prema prvim procjenama štete se kreću oko 50%. Voćari koji su ulagali u zaštitu kišenjem ili orošavanjem spasili su možda i 100% budućeg uroda. No takva je zaštita skupa pa nju imaju samo najveći i najsuvremeniji nasadi u Hrvatskoj – oni koji u pravilu imaju ugovore s trgovačkim lancima.
S “lovcima” na mrazove, vjetrenjačama, paljenjem vatre... lošije se prošlo. Iz Voćarske zajednice nadaju se da će Ministarstvo poljoprivrede uskoro iz Mjere 4 Programa ruralnog razvoja raspisati natječaje za ulaganja u “antifrost” sustave zahvaljujući kojima bi proizvodnja voća u tvornici pod vedrim ili olujnim nebom ubuduće bila sigurnija. Posljednjih godina raste broj osiguranih voćnjaka, gotovo dvostruko po godini. No lani su premije dosta narasle pa je pitanje koliko je nasada novu elementarnu nepogodu dočekalo osigurano. – Ako je šteta u voćnjaku 100%, a premija iznosi visokih 25%, to znači da se osiguraniku može vratiti tek 75% ulaganja – kazao je Markota.
(Izvor: Večernji.hr)
