Što je prvotravanjska šala?
01.04.2017.
Sb Online
Pregleda: 7279
1. april
(FOTO: Sb Online)
Objavom ovog teksta možda ćemo neke pripremiti na prvotravanjsku šalu a neke podsjetiti pa tako da dođe na isto ne kvarimo ništa, apri-li-li…
Ponajprije potražimo odgovor na pitanje: što je prvotravanjska šala? U Hrvatskom enciklopedijskom rječniku (2004; 229) navedeno je: "Prvotravanjska (prvoaprilska) šala – trik ili dosjetka upravljena nekome na dan prvoga travnja (aprila) s ciljem da se zbuni ili prevari; popraćena je uzvikom apri-li-li."
Pojam prvotravanjske šale označava tradiciju i običaj kada kolege, suradnici, prijatelji i druge poznate osobe 1. travnja jedni drugima smišljaju sitne podvale, razne trikove, dobre fore, bezopasne dosjetke, zgodne smicalice ili obznanjuju djelomično krivotvorene ili poluistinite novosti, priče i informacije s ciljem da nekoga dovedu u smiješan, ali ne ponižavajući položaj, odnosno da ga na bilo koji način nasamare.
Kada to uspiju, svi se nasmiju i uglas poviču: "Apri-li-li!" On shvati da je 1. travnja i da ga je društvo namamilo na "tanak led" i namagarčilo pa im se pridruži u smijehu i veselju.
Od ranog jutra do kasne večeri, dan protječe u veselom raspoloženju, ljudi se nadmeću u tome tko će koga nadmudriti i dobro osmišljenim varkama vješto namamiti da, zauzet drugim razmišljanjima, neoprezno nasjedne na neki štos i bude namagarčen. Netko postane "žrtvom" čim se digne iz kreveta ili tijekom spremanja za odlazak od kuće, drugi to dožive na putu, u školi, na fakultetu, na poslu, jer posvuda vlada veselo ozračje i "lov na žrtve".
Kad šala uspije, "žrtva" osjeti malu nelagodu i, prije nego što to uspije izraziti ili bilo što reći svom sugovorniku, od njega čuje smijeh i povik: "Apri-li-li!". Tada mu sve postane jasno pa prasne u smijeh, a zatim mu kaže: "Svaka ti čast, uspio si me nadmudriti, ali dan je dug, neću ti ostati dužan, vratit ću ti milo za drago!" Ta "prijetnja" nije znak ljutnje i osvete, nego priznanja i namjere da će mu na jednak način uzvratiti. Pa ako i ne uzvrati njemu, nasamarit će nekoga drugog prijatelja i time dobiti satisfakciju.
Čak i kad ne uspije, već još koji put nasjedne šali nekog suradnika, prijatelja, bliske i drage mu osobe, zbog toga neće patiti jer je kroz smijeh već ostvario zadovoljštinu. Usto, nije on jedini koji je tako nasamaren. Svi smo mi, manje ili više, tako prošli. Malo je onih koji nisu nasjeli na neki štos. Treba cijeniti užitak u smijehu, a osmijeh na licu, bez obzira na to da smo nasjeli i bili "žrtvom" dobre šale, zadržati što dulje.
Nekad Nova godina, danas šala
Svjetski dan šale, 1. travnja, nije službeno proglašen praznikom, ali je postao tradicijom i većina zemalja u svijetu obilježava ga svake godine. Iako se to čini stoljećima, kako i kada je nastao još se točno ne zna. Neki drže da tradicija obilježavanja 1. travnja kao Svjetskog dana šale vuče svoje korijene još iz drevne Grčke i Rima, a postoji i nekoliko drugih teorija, od kojih nam se čini najvjerojatnijom ona koja je vezana uz pomicanje početka nove godine u Europi. To je 1564. prva učinila Francuska, odlukom kralja Karla IX., kojom je službeno uveden novi kalendar, po kojem je početak nove godine s 1. travnja prebačen na 1. siječnja.
No, kako tada nije bilo sredstava javne komunikacije (novine, telefon, mobitel, radio, televizija, internet), ta odredba kasnila je u neke krajeve, pa su mnogi građani nastavili slaviti Novu godinu u vrijeme u koje su i do tada slavili, a onaj dio stanovništva koji je Novu godinu slavio po novom kalendaru zbijao je šale na njihov račun, ismijavao ih, slao im lažne čestitke, poklone, zafrkavao ih i nazivao "travanjskim ludama". Ljude je to uveseljavalo, a zbijanje šala i zafrkancija 1. travnja kao oblik zabave širilo se na svačiji račun, i među drugim narodima, pa je taj dan prihvaćen kao Svjetski dan šale i obilježava ga većina naroda diljem svijeta.
U Velikoj Britaniji 1. travnja je od davnina narodna svetkovina kojom se slavio dolazak proljeća. Od 18. stoljeća i u Britaniji taj dan postaje danom šale, zafrkancije, podvala, zabave…
U Škotskoj se prvotravanjski običaj prvobitno nazivao "lov na kukavicu", a kukavica je bila osoba koja nasjedne na neki štos. U anglosaksonskim zemljama taj "blagdan" nazivaju All Fools’ Day, odnosno Dan svih budala, pa je književnik i humorist Mark Twain na svoj šaljiv način rekao da "taj dan služi kako bismo se prisjetili tko smo i što smo ostala 364 dana".
Za većinu naroda cijeloga svijeta, 1. travnja je najveseliji i najradosniji dan u godini, a tradicionalno je rezerviran za šale, pošalice, blagi osmijeh, smiješak, smijeh, zafrkanciju, sitne smicalice i podvale kojima jedni druge pokušavaju dobiti na neku foru, nasamariti i nasmijati.
Kod nas je 1. travnja prihvaćen i obilježava se kao dan šale, igre duha, vedre i nezlobne pošalice, zafrkancije, sitnih i bezazlenih podvala, pokušaja da se koga navuče na neki štos, foru, da ga se nasamari… To se jednako čini u školi, na fakultetu, u radnoj organizaciji, obitelji, na popodnevnoj kavici, velikom odmoru, pauzi za marendu i u tome sudjeluju svi, od čistačice do šefa.
Autor: Mr.sc. Ivica Stanić
izvor: www.sbonline.net
