U svijetu ima oko 16 500 plinskih elektrana, a između šest i sedam tisuća nalazi se u Njemačkoj. U tijeku je izgradnja jedne u Gaju kraj Lipika. Vrijednost te investicije je oko devet milijuna eura. Plinska elektrana koju grade, pogonjena je silažom kukuruzne stabljike i proizvodi 2 megavata struje koju otpušta u mrežu. Dakle, radi se o ekološko prihvatljivoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.

U Hrvatskoj je započelo pet ovakvih projekata. O namjerama koje planiraju u budućem periodu realizirati i u Požegi, porazgovarali smo sa prokuristom i članom uprave tvrtke "NORTH-TEC CONSULT Gmbh", Ole Heringom, koji upravo danas u Požegi pokušava registrirati tvrtku.

- Planiramo izgraditi plinsku elektranu i u Požegi, naravno ako se steknu uvjeti. Bilo bi nam zadovoljstvo – rekao je na početku.

Pojasnio nam je kako se radi o ekološkoj proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Tehnologija funkcionira na način da se samelje cijela stabljika kukuruza, koja se zatim sprema u izolirani silos gdje se zagrijava i miješa kako bi se pospješilo vrenje koje uz pomoć bakterija proizvodi metan.

- Metan se skuplja na vrhu balona te se pomoću plinskih pumpi dovodi do motora u kojem sagorijeva te tako pogoni generator. U toku procesa se proizvodi električna i toplinska energija - pojasnio je Ole.

Dodao je kako je bitno je u toku procesa imati svaki parametar pod nadzorom. To se mjeri nekoliko puta na dan automatski, što na kraju pospješuje iskoristivost.

- U Njemačkoj imamo kontrolnu sobu odakle pomoću računala vidimo proces svake plinske elektrane i možemo upravljati parametrima. Za izgradnju jedne elektrane potrebna nam je površina od 25 tisuća kvadratnih metara a od infrastrukture najbitnije je imati dobru cestu, jer se moraju dovesti velike količine supstrata za proizvodnju. Na terenu u plinskoj elektrani potrebno je imati 3 zaposlena čovjeka - pojašnjava Ole.

Za stavljanje elektrane u pogon priča kako moraju ugovoriti proizvodnju kukuruzne silaže s poljoprivrednim proizvođačima na 800 hektara površina svake godine. Spremni su ponuditi ugovore o otkupu i do 14 godina osiguravajući kooperantima reprodukcijski materijal.



- Na jednom hektaru je moguće ostvariti prinose do 65 tona silaže a s obzirom na kvalitetu silaže cijena bi bila oko 28 eura za tonu. Papirologija je mnogo kompliciranija nego u Njemačkoj, dolazi do gubitaka vremena popunjavanjem formulara za koje, ponekad, ne znam čemu služe - pita se Ole.

Kaže kako se sama elektrana izgradi za šest mjeseci ali je prema njegovom iskustvu u Hrvatskoj potrebno oko dvije godine za ishođenje dozvola koje predstoje početku gradnje, dok taj posao u Njemačkoj odrade za šest mjeseci.

- Ovakav posao je za sada u početku kad je u pitanju Hrvatska, tu ima tek između 15-18 elektrana tako da se nadamo da će se određeni postupci ubrzati - rekao je Ole Hering i dodao kako bi Hrvatska trebala izgraditi nešto više od 400 elektrana



Hoće li u ovom podvigu u našem kraju uspjeti mladi Njemac? Koliko će potpore i razumjevanja doći od vodećih ljudi u našoj politici? Ostaje da vidimo.

U svakom slučaju, izgradnja jedne takve ekološki prihvatljive elektrane pogonjene iz obnovljivih izvora donijela bi zasigurno kruh u budućnosti za mnoga poljoprivredna domaćinstva te otvorila pokoje radno mjesto.